U postupcima medicinski potpomognute oplodnje (MPO) u 2023. godini sudjelovalo je 5.336 parova, a rođeno je 1.869 djece, što je 65 djece više u odnosu na prethodnu godinu. Broj djece začete postupcima MPO-a u 10 godina povećao se za više od 800 novorođene djece godišnje.

Proizlazi to iz upravo objavljenog godišnjeg izvješća Ministarstva zdravstva sastavljenog na temelju podataka iz 18 ovlaštenih zdravstvenih ustanova koje rade MPO, devet javnih i isto toliko privatnih.

Po ocjenama stručnjaka, ove su metode začeća u Hrvatskoj danas potpuno dostupne, ali se s njima, zbog odugovlačenja parova koji se ne pristaju suočiti s problemom neplodnosti, započinje i do dvije godine prekasno.

Dostupnost postupka

Kako se navodi u izvješću, od ukupno 10.415 započetih ciklusa, provedeno je 9.776 postupaka u prirodnom i stimuliranom ciklusu. Najviše postupaka provedeno je tehnikom injektiranja spermija u jajnu stanicu, oko 30 posto, slijedi transfer odmrznutih zametaka s 28 posto, svaki je peti postupak proveden tehnikom izvantjelesne oplodnje (IVF), a još toliko intrauterinom inseminacijom.

Podaci za proteklo desetljeće pokazuju promjene u kliničkoj praksi i organizaciji MPO postupaka kroz vrijeme, a to su kontinuirani porast transfera smrznutih embrija u odnosu na ostale postupke te porast udjela djece rođene nakon takvih postupaka. Riječ je o modernoj metodi koja spašava žene od ponovne stimulacije lijekovima, kojom slijedimo svjetske trendove.

Najveći broj MPO postupaka i dalje se provodi kod žena mlađe dobi, no udio žena starijih od 40 godina kontinuirano raste, što je jedan od ključnih izazova suvremenog liječenja neplodnosti.

Tako je tijekom 2023. godine 3.111 MPO postupaka provedeno kod žena u dobi do 34 godine, 2.418 kod žena u dobi od 35 do 39 godina, a 1.621 kod žena iznad 40.

U usporedbi s prethodnom godinom, zabilježen je pad broja žena uključenih u MPO postupke u dobnoj skupini od 35 do 39 godina, dok u mlađoj dobnoj skupini, kao i onoj iznad 40 godina, taj broj raste.

Kako se parovi sve kasnije odlučuju na zasnivanje obitelji, očekuje se da će potražnja za medicinski pomognutom oplodnjom u budućnosti nastaviti rasti.

Stoga je, smatraju stručnjaci, važno bolje informirati i educirati javnost o biološkim ograničenjima reproduktivnog zdravlja, osobito kad je riječ o utjecaju dobi na plodnost i ishode MPO postupaka.

– Dostupnost MPO postupaka vidi se kroz dvije mjere; koliko država troška pokriva i koliko je populacija osviještena da tih postupaka ima. Kao država smo vrlo raskošno u odnosu na druge zemlje EU-a pokrili MPO postupke, ali je informiranost parova loša, upozorava prof. dr. Dinka Pavičić Baldani, voditeljica Odjela za MPO u KBC-u Zagreb.

Svjedoči kako žene na IVF postupak u kliniku u Petrovoj dođu u prosjeku nakon 3,8 godina, koliko su pokušavale zanijeti, a da nisu potražile medicinsku pomoć.

Sve ovisi o dobi

– Neplodnost se definira kad imate godinu dana redovitih spolnih odnosa bez trudnoće. Ako je to tako, žene bi trebale biti svjesne da se moraju javiti na pregled da se vidi što nije u redu. Nažalost, kod nas još uvijek ljudi toga nisu svjesni, ističe.

Za parove koji žele dijete, ali im to ne polazi za rukom, odgađanje može biti nepovratan problem.

– U dobi od 35 godina imate određeni broj jajnih stanica, s 38 ga više nemate i vaše šanse za liječenje su neusporedivo manje. Ne može medicina stvoriti jajne stanice ako ih više nema i ako su genetske greške koje idu sa starenjem već prisutne. Svakim odgađanjem liječenja, dovodite se u situaciju da vaše jajne stanice genetski stare i medicina to više ne može popraviti, ilustrira liječnica.

U tom kontekstu, političke inicijative za pomicanjem dobne granice za pristup MPO postupcima smatra iluzornima. Uspješnost MPO postupaka, pokazuje i novo izvješće, značajno opada kod žena iznad 40. godine, a kod starijih od 45 bila bi minorna.

– Nisu dobne granice uvedene zbog štednje, nego zato što žene od 45 godina većinom praktički uopće nemaju jajne stanice. Ne možete stvoriti trudnoću iz jajne stanice koje nema. Za to, dakle, nema ni medicinskog niti financijskog racionala. Treba se vrlo jasno suočiti s brojkama, ne ići populistički, zaključuje Pavičić Baldani.

Dok dio javnosti zagovara objavu uspješnosti MPO postupaka po klinikama, kako bi žene koje se na to odluče znale s kavim rezultatima mogu računati, iz Nacionalnog povjerenstva za medicinski pomognutu oplodnju tvrde da se klinike ne mogu uspoređivati po uspješnosti, jer sve ovisi o dobi i zdravstvenom profilu žena, uzrocima i težini neplodnosti, prethodnim pokušajima liječenja i drugim parametrima.

Udruga Roda inzistira na transparentnosti

U Udruzi Roda nezadovoljni su postojećom praksom i inzistiraju na transparentnosti.

– Nije svejedno hoće li žena ići u kliniku gdje je uspješnost 30 posto ili gdje je 15 posto. Smatramo da je moguće napraviti transparentno izvješće.

Ako živite izvan Zagreba dostupnost MPO-a je manja, a smatramo da nije fer da pacijent iz Rijeke ili Splita ne može dobiti istu razinu skrbi kao u Zagrebu, poručuje Bojana Šantić iz Udruge Roda.