Grad Rijeka je putem Upravnog odjela za urbanizam, prostorno uređenje i graditeljstvo pokrenuo aktivnosti izrade idejnog rješenja nove Osnovne škole »Fran Franković« na lokaciji postojeće škole, te je proveden postupak jednostavne nabave. Rok za dostavu ponuda bio je 15. siječnja, a zaprimljeno je pet ponuda.

– Sve pristigle ponude su u okviru procijenjene vrijednosti nabave koja je iznosila 26.000 eura bez PDV-a. Kriterij za odabir ponude nije najniža cijena, već ekonomski najpovoljnija ponuda koju, osim cijene, čine i dodatno specifično iskustvo nominiranog stručnjaka i broj nagrada na javnim arhitektonskim natječajima.

U tijeku je pregled i ocjena pristiglih ponuda. Također, izrađuje se Elaborat ocjene postojećeg stanja konstrukcije OŠ »Fran Franković«, ističu u Gradu.

Propuštena prilika za europski novac

Riječ je o drugom pokušaju izrade projektne dokumentacije za izgradnju nove drenovske škole nakon što je Grad prošle godine jednostrano raskinuo ugovor s osječkom tvrtkom M-ING d.o.o. i to zbog kašnjenja s isporukom projektne dokumentacije u ugovorenom roku.

Epilog tog raskida ugovora je tužba osječke tvrtke, ali i propuštanje javljanja Grada na javni poziv za dostavu projektnih prijedloga Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), odnosno propuštanje dobivanja bespovratnih europskih sredstava.

Javni poziv NPOO-a je zaključen posljednjeg dana prošle godine i ostaje otvoreno pitanje na koji će se način financirati izgradnja nove školske zgrade, a riječ je o projektu vrijednom najmanje petnaestak milijuna eura.

Drenovska je škola jedina riječka osnovnoškolska ustanova koja nastavu u cijelosti provodi u dvije smjene, a pored toga riječ je i o najderutnijoj riječkoj školskoj zgradi što je najbolje izašlo na vidjelo u studenom prošle godine kada je kiša počela prodirati na sve strane, a Državni je inspektorat školi i ravnatelju izrekao novčane kazne, kao i upozorenje da se zbog mogućnosti padanja dijelova stropova u određenim dijelovima škole nitko ne smije zadržavati.

Grad je u međuvremenu na drenovskoj školi uklonio uočena oštećenja i sigurnosne nedostatke objekta, ali dugoročno problem nije riješen.

Na pitanje na koji će se način financirati izgradnja nove škole s obzirom na to da je prilika za europska sredstva propuštena trenutno nitko ne zna odgovor.

U Gradu pojašnjavaju da je paralelno, u pripremi i izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju i dogradnju Osnovne škole Zamet, čime će se također stvoriti preduvjeti za prelazak na jednosmjensku nastavu, a riječ je o školi koja djelomično radi u dvije smjene.

– Prema trenutačno dostupnim informacijama objavljenima na mrežnim stranicama Fondova Europske unije trenutno nema najavljenih poziva, no cilj ovih priprema je da Grad ima spremnu projektnu dokumentaciju za prijavu na buduće natječaje, što u slučaju škole »Fran Franković« do sada nije bio slučaj, navode u Gradu.

Upitan plan o jednoj smjeni

Hoće li biti budućih natječaja ne znaju ni u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih jer, kako su nam jučer pojasnili, na javni poziv za sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti više se sigurno ne može računati, a ne može se računati ni na sredstva iz državnog proračuna jer se takvo financiranje kosi sa zakonima o školstvu te jedina moguća opcija ostaje neki drugi izvor financiranja, što je trenutno pod velikim znakom pitanja.

Kao krajnje rješenje u Ministarstvu su jučer iznijeli financiranje iz gradskog proračuna, a ujedno su istaknuli da Rijeka nije usamljen slučaj propuštanja javljanja na europska sredstva Nacionalnog plana, jer sa sličnim problemom suočeni su i u Splitu te Zagrebu, gdje se čak 30 posto dvosmjenskih škola nije uspjelo prijaviti na natječaj za izgradnju ili dogradnju zgrade.

Sve to dovodi u pitanje i prvotno osmišljen plan da će sve škole u Hrvatskoj školske godine 2027./2028. imati uvjete za jednosmjenski rad te da će projekt cjelodnevne nastave zaživjeti u cijelom osnovnoškolskom sustavu.

S obzirom na to da je sada već izvjesno da sve škole neće biti spremne za takav oblik nastave, u Ministarstvu kažu da će se uvođenje cjelodnevne nastave morati prilagoditi trenutnoj situaciji, ali još uvijek se ne zna na koji način.

Kao neke od eventualnih mogućnosti navode djelomično uvođenje u škole koju su spremne ili pak uvođenje cjelodnevne nastave u one škole koje to budu htjele.