OSOR – Mještani Osora, kao i svi oni koji tamo imaju kuće za odmor, ogorčeni su radovima koji već godinama traju, a kojima se u tom gradiću postavlja kanalizacija i renovira sustav vodoopskrbe.

Smatraju da je Osor nepovratno devastiran. Osor ima status kulturno-povijesne urbane cjeline upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, što označava njegovu iznimnu povijesnu i kulturno-ambijentalnu vrijednost, od antike do danas.

To znači da se cijelo naselje tretira kao zaštićeno dobro, a svi radovi na infrastrukturi podliježu arheološkom i konzervatorskom nadzoru.

Radovi su počeli 2022. godine i za njih su dobivena sredstva iz EU fondova. Investitor je društvo Vodoopskrba i odvodnja Cres-Lošinj koja je prošle godine pripojena krčkoj tvrtki Ponikve voda.

Izvođač radova je GP Krk, a u cijelu priču bili su uključeni arheolozi i konzervatori, kako to i nalažu zakoni pri radovima na zaštićenom dobru. Građanima je od strane svih navedenih, kao i od Grada Malog Lošinja, bilo obećano da će se po završetku radova sve vratiti u prvobitno stanje.

Novi kamen već se počeo ugrađivati u ulice

Svakom tko je prošao Osorom prije početka radova pa je to ponovio i ovih dana nedvojbeno je jasno da je situacija takva da povratka u početno stanje više nikako niti ne može biti.

U rimske ceste se umjesto starog kamena koji ih je sačinjavao ugrađuje novi kamen koji nikada nije bio u Osoru. Vizure grada više neće biti iste.

Poziv na reakciju

Stoga se ovih dana pozivom na reakciju medijima, Gradu Malom Lošinju, investitorima, Ministarstvu kulture i medija i brojnim ostalima kojima je Osor u srcu obratila Dalila Žuklić Marušić, u ime grupe mještana.

– Projekt koji je trebao unaprijediti kvalitetu života stanovnika te očuvati i poboljšati izgled povijesno iznimno vrijednog mjesta, pretvorio se u dugogodišnji primjer izostanka odgovornosti, stručnog nadzora i poštovanja kulturne baštine.

Umjesto vraćanja prostora u izvorno stanje, svjedočimo njegovoj sustavnoj devastaciji. Posebno zabrinjava način na koji je izvedena obnova povijesnih kamenih (rimskih) ulica. Prije radova, originalni kameni elementi bili su numerirani, dokumentirani fotografijama i snimkama te, prema službenim navodima, pohranjeni pod nadzorom s namjerom vraćanja na izvorne pozicije.

Danas je očito da numeriranog originalnog kamena više nema, a umjesto njega u Osor je nedavno stigla velika pošiljka generičkog bijelog kamena nepoznatog porijekla, čija je ugradnja već krenula. Dodatno zabrinjava činjenica da izvođači radova na terenu navode da su takav zamjenski materijal odobrili konzervatori u Rijeci. Postavlja se legitimno i zabrinjavajuće pitanje: kako je moguće da uz prisutnost poznatih izvođača, stručnog nadzora, arheologa, konzervatora, povjesničara, građevinskih stručnjaka te lokalne, gradske, županijske i državne vlasti jedan ovako velik, skup i kulturno iznimno važan projekt rezultira ovako lošom razinom izvedbe – stoji u dopisu Dalile Žuklić Marušić.

U razgovorima sa žiteljem i vikendašima koje smo zatekli u Osoru saznajemo da to kamenje godinama stoji s lošim nadzorom, na livadi omeđeno ogradom koju nije teško »savladati« pa smatraju da nije nikakvo čudo da ga sada nema koliko treba. Budući da su tijekom radova na rimskim ulicama postavljeni i veliki šahtovi, kamenja je trebalo biti i više od potrebnog za vraćanje u prvobitno stanje.

Trenutno se i postavljeno kamenje po ulicama klima, izdiže iz ležišta, a razmaci između elemenata veći su nego prije.

Također, sve kamenje koje je prije činilo glavnu ulicu bilo je glatko na vanjskoj strani, a sada ima podosta kamenja s grubim površinama. Stoga se nameće pitanje je li na toj cesti ugrađen i neki drugi kamen, koji je stariji i ne odudara bijelom bojom kao novi koji se stavlja u sporedne ulice, ali također nije izvađen s osorskih ulica.

Mnoga područja diljem Osora tretirana su betonom i to tako da je to rađeno u više navrata pa je tako trg, ali i brojne ulice u, možda ne 50 nijansi sive, ali svakako u bar deset nijansi sive. Razine betona su različite, obrubi prema kamenju i kućama neuredni.

Vraćeno kamenje se sada klima, razmaci su veći, a neke površine su grube

Građani kažu i da su se nadzornici radova projekta nekoliko puta mijenjali te da su svaki put prigovore morali iznositi novoj osobi. Tijekom sve četiri godine radova gradić je izvan ljetne sezone bio gotovo cijeli raskopan, a rupe za šahte bile su na nekim mjestima otvorene bez adekvatne sigurnosne zaštite da netko upadne u njih. Sve to trpjelo se s vjerom da će na koncu kada radovi završe rezultat biti dobar. Sada je strpljenje prekipjelo.

Loša izvedba

– Rimski put, odnosno rimska cesta, izvedeni su vrlo loše. Trenutačno se polaže kamen koji nema nikakve veze s izvornim kamenom koji je uklonjen i deponiran te je trebao biti vraćen. Dio koji se dodatno betonira također je loše izveden i estetski neprihvatljiv.

Općenito, cijeli projekt aglomeracije ispao je lošije nego što je najavljeno. Građanima je obećano da će sve biti kvalitetnije i bolje, no rezultat je loša izvedba i nezadovoljavajući konačni izgled – rekla nam je Osoranka Ariana Spajić, vlasnica pizzerije Orfej.

Ariana Spajić

Pričali smo s 12 osoba u Osoru. Svi do jednog su vidno uznemireni stanjem u gradiću, razočarani svima uključenima u realizaciju projekta, u nevjerici da se sve ovo uistinu i događa te s velikom tugom što Osor više neće biti ono što je bio prije radova. Pa ipak, ujedinjenom javnom mijenju unatoč, investitor i izvođač imaju sasvim drugačiji pogled na situaciju.

– Gradilište u Osoru je strogo kontrolirano od konzervatora, mi niti jedan kamen na tom gradilištu ne možemo pomaknuti bez njihove kontrole.

Radovi su pri samom kraju, planirani završetak je do polovice ožujka. Radovi će biti završeni u roku. Kamen nije nestao.

Prilikom radova demontirano je oko 2.000 kubičnih metara starog kamena, od toga je oko 100 »kubika« bilo raspucano i prilikom demontaže se raspalo. Taj dio mora biti zamijenjen novim kamenom. Novi kamen je dogovoren s konzervatorima, kao i način njegove ugradnje.

Mnogo nijansi sive na trgu

Ne smatram da je došlo do bilo kakve devastacije, sve što smo radili će biti vraćeno u prvobitno stanje – rekao je Damir Crnčić, glavni inženjer gradilišta iz GP-a Krk.

Napomenimo da iz GP-a Krk nismo dobili odgovor na naše izravno pitanje je li istina da je osoba nadležna za nadzor radova bila čak tri puta mijenjana.

»Početno stanje«

Dakle, loptica je neupitno prebačena na konzervatore. Iz odgovora su svakako zanimljive dvije stvari.

Kao prvo, tvrdnja da će samo 5 posto ugrađenog kamena biti novog. Sadašnjim pogledom na ulice gdje se novo kamenje već počelo ugrađivati kao i na naslaganu količinu tog kamena koji stoji u pripremi to djeluje, u najmanju ruku, izuzetno hrabro najavljeno. Kao drugo, to da je sav nedostatak kamena označen kao razbijen, dakle nema spomena o tome da je možda ukraden. Svakako, ostaje pitanje odgovornosti onih koji su baratali tim kamenom, bio on polomljen, ili ukraden.

Ovo ovako prije nije nikada izgledalo – drvo preliveno betonom

Do zaključenja ovog teksta nismo dobili odgovor Ministarstva kulture i medija unutar kojeg djeluje konzervatorski ured, mada smo im upit e-mailom uputili još u četvrtak, a tijekom petka nekoliko puta pokušali stupiti u kontakt telefonski te jednom SMS porukom.

Pa iako Ministarstvo zasad šuti, treba razjasniti da pojam »vraćanja u početno stanje« vrlo labav.

Naime, u kontekstu izvođenja arheoloških radova na zaštićenim ili potencijalnim arheološkim područjima »vraćanje u početno stanje« ne podrazumijeva obvezu potpunog vizualnog ili fizičkog vraćanja prostora u identičan izgled kakav je postojao prije zahvata. Sukladno važećim propisima Republike Hrvatske, konzervatorskim smjernicama i pravilima arheološke struke, »vraćanje u početno stanje« odnosi se na uspostavu stanja kojim se osigurava očuvanje arheološkog nalazišta, njegova zaštita od daljnjeg propadanja te očuvanje istraživačke vrijednosti kulturnog dobra.

Novo vs staro kamenje

Ipak, svima kojima je Osor drag očekivali su puno bolju izvedbu od ove koja je zasad napravljena i neupitno je jasno da je vizualno Osoru zauvijek otkinut dio njegova povijesnog identiteta, slobodno se može reći i njegove duše, kojom je očaravao sve koji tu borave, ili su samo prošli kroz njega.

Mirjana Hrga: Tko će za ovo odgovarati? U Osoru već godinama hvaljeni restoran ‘Mare’ ima bivša novinarka Mirjana Hrga. – Od početka sam protivnik ovog projekta u Osoru. Ne zato što nisam željela kanalizaciju za nas 40-ak (?!), nego zato što je nažalost od početka bilo jasno da povijesnom biseru Osoru prijeti užasna devastacija. Radovi su izvođeni bez ikakvog nadzora, mijenjali su se voditelji gradilišta, davali ili dobivali otkaze, kuće su pucale, kanalizacijski šahti ostavljani danima otvoreni, i ljudi i mehanizacija upadali u iskope, ljudski kosturi neprekriveni ležali su ispod naših prozora tjednima, komunikacija s građanima je bila užasna, a Osor, sa zdravstvenog i sigurnosnog aspekta, vrlo brzo postao je mjesto opasno za življenje. I tako sad već godinama jer radovi još nisu gotovi! Moju kuću junački su uništili. Naime, izvadili su komad rimskog zida koji je zapravo temelj naše kuće i ona je od krova do dna pukla. Mirjana Hrga U moj restoran sada prodire voda jer su radove izvodili u nevjerojatno uskim prolazima, u dijelovima koji to nisu mogli izdržati. Ovaj projekt donio nam je puno tuge, osobne štete, odnio mnogo gostiju i prilika za napredovanje. Godinama smo zatočeni u neprofesionalnosti izvođača radova i nositelja investicije. Sve institucije informirala sam o tom neviđenom barbarstvu, uključujući i Ured europskog tužitelja ali i Državno odvjetništvo RH, Ministarstvo kulture, Ministarstvo graditeljstva… Ostaje gorka spoznaja da je napravljen teški kulturocid i da nitko to nije želio na vrijeme spriječiti iako su bili upozoreni. Tko će za ovo odgovarati? – pita se Mirjana Hrga.