U ponedjeljak, 26. siječnja, svih 11 reprezentativnih sindikata javnih službi sastat će se kako bi dogovorili daljnju strategiju u pregovorima o Temeljnom kolektivnom ugovoru, odnosno o rastu osnovice i materijalnih prava u ovoj godini. Na sastanku od 21. siječnja, dogovor nije postignut unatoč novoj Vladinoj ponudi, a sindikati su dali do znanja da bi, ako im poslodavac bude nepopustljiv u pregovorima, moglo doći do otvaranja kolektivnog spora, što znači i mogućnost štrajka.

Zasad bez odgovora

Svi se, ipak, nadaju dogovoru. Ministar rada Marin Piletić sindikatima je obećao da će se na užem kabinetu Vlade konzultirati o tome postoji li dodatni prostor za povećanje ponude koja donosi rast osnovice od 1 posto od 1. srpnja, 30 eura toplog obroka od 1. rujna te dodatnih 1 posto osnovice od 1. prosinca 2026. Takvu su ponudu Vlade u javnim službama ocijenili neprihvatljivom, dijelom zbog toga što je bitno niža od traženih 4+4 posto rasta osnovice i 60 eura toplog obroka, a dijelom zbog toga što bi se drugi dio uvećane Vladine ponude isplatio tek u 2027. godini. Od Piletića odgovor zasad nisu dobili, ali nadaju se da će Vlada učiniti još jedan korak prema dogovoru jer za to, tvrde, u državnom proračunu ima dovoljno prostora.

– Ponuda Vlade je lošija od one koju smo imali lani na stolu. Ono što su nam ponudili krajem prošle godine bilo je povećanje osnovice od 1,1 posto i topli obrok od 1. travnja. Međutim, sad nude povećanje osnovice 1,1 posto od srpnja, naknadu za topli obrok tek od 1. rujna, što nam ne odgovara, te dodatnih jedan posto koji bi počeli konzumirati tek u 2027. Praktički ispada da sedam mjeseci radnici ne bi osjetili nikakvo povećanje plaća, objašnjava Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi.

Na isti način reagiraju i drugi sindikati javnih službi. Ponuda Vlade im je, kažu, u toj mjeri neprihvatljiva da uopće nisu htjeli izaći s kontraprijedlogom.

– Jesmo za dogovor, ali ne na način kako Vlada to radi. Očekujemo bolju ponudu Vlade jer ova nikako nije u redu. Vjerujem Vladi da novca u proračunu nema, ali ne baš u toj mjeri, komentira Topolnjak.

Vladin je paket na godišnjoj razini težak 278 milijuna eura, a sindikalni su zahtjevi od početka pregovora gotovo prepolovljeni, s početnih 1,6 milijardi eura, koliko bi stajalo povećanje osnovice za 12 posto i 150 eura toplog obroka, na oko 800 milijuna eura koliko bi stajao rast plaća za 4+4 i topli obrok od 60 eura.

Više mogućnosti

– Vjerujem da Vlada može naći taj novac. I prošle su godine tvrdili da se maksimalno iscrpili pa se ipak nađe mjesta, veli šef Samostalnog sindikata zdravstva. Sindikalci zasad još uvijek vjeruju u dogovor s Vladom, jer ni jednoj ni drugoj strani nisu u interesu štrajk i drugi oblici pritiska.

Situacija u pregovorima s Vladom nije jednostavna. Sindikati državnih službi mogu, na primjer, pristati na posljednju ponudu vlade, potpisati dodatak TKU, a Vlada temeljem toga može donijeti uredbu o osnovici za javne službe, tumači Sanja Šprem, čelnica Sindikata hrvatskih učitelja. Pristanak sindikata državnih službi na ponuđeni rast osnovice, međutim, ne znači automatski i kraj pregovora, jer su prošle godine, podsjetimo, nakon pristanka državnih službi na rast plaća od 3+2 sindikati javnih službi nastavili pregovore i oni su završili rastom plaća za 3+3 koji se primijenio i na državne i na javne službe. Vladi je na raspolaganju i mogućnost jednostranog donošenja osnovice plaća, no sindikati se nadaju da im poslodavac neće još jednom derogirati socijalni dijalog.

– Moguće je da će se održati još jedan do dva kruga pregovora i da će se postići dogovor. Moramo biti mudri ako želimo da ponuda Vlade bude bolja, ocjenjuje Šprem. Ne žuri im se, kaže, u pokretanje kolektivnog radnog spora, ali svakako žele postići rast plaća veći od onog koji im je prošli tjedan ponudila Vlada.

Dogovor o zajedničkim akcijama

Na sastanku 11 sindikata javnih službi razgovarat će se ne samo o eventualnom formuliranju novih zahtjeva, nego i o zajedničkim akcijama koje će uslijediti ako pregovori ne uspiju. Ako poboljšana ponuda Vlade izostane, slijede ili jednostrana odluka Vlade ili najava socijalnog spora koji započinje mirenjem dviju strana. Ako se u tom postupku ne dogovore, slijede ili akcije ili kapitulacija sindikata. Nije isključena ni treća opcija – status quo, koja ne bi donijela nikakvu povišicu.