Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošloga tjedna 1,2 posto, na 64,13 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,5 posto, na 59,44 dolara.


Cijene nafte i dalje rastu uglavnom zbog prosvjeda u Iranu, no stišavaju se napetosti između Teherana i Washingtona.




Naime, predsjednik SAD-a Donald Trump govorio je nedavno da bi SAD mogao vojno intervenirati, ako Teheran posegne za silom kako bi ugušio nemire. Iranske su vlasti na to poručivale da će odgovoriti napadom na američke baze u bliskoistočnoj regiji.


Polovicom prošloga tjedna Trump je, pak, poručio da odustaje od vojne intervencije jer su iranske vlasti ublažile mjere obuzdavanja prosvjeda.


Iran proizvodi nešto više od tri milijuna barela nafte dnevno i među vodećim je proizvođačima u Organizaciji zemalja-izvoznica nafte (OPEC), ali je već nekoliko desetljeća pod američkim sankcijama koje blokiraju financijske transakcije.


Rizici po opskrbu donekle su ublaženi, ali su i dalje značajni i tržište je nervozno, kažu analitičari.


Cijene su prošloga tjedna porasle i zbog napada dronovima na tankere u Crnom moru zbog čega su porasli troškovi ratnog osiguranja u tom području.


U takvim uvjetima, kazahstanska proizvodnja nafte i plinskih kondenzata pala je u prvih 10-ak dana siječnja za 35 posto u odnosu na prosjek u prosincu, na 1,21 milijun barela dnevno, što podržava bojazni o poremećaja opskrbe na svjetskim tržištima.