Prošlotjedno ubojstvo Renee Nicole Good u američkom gradu Minneapolisu, čije su videosnimke proteklih dana obišle medije i društvene mreže, šokiralo je svjetsku javnost te razjarilo velik dio američkog građanstva koji drastičan porast brutalne represije u “zemlji slobodnih” prati s jezom, strahom i općom nemoći.

Hladnokrvna egzekucija nenaoružane žene u automobilu, djelo agenta američke Službe za imigracijsku i carinsku kontrolu (ICE), poseban je odjek ostavila zbog njene nezaobilazne političke dimenzije koja, sada već iz tjedna u tjedan, američku federaciju potvrđuje kao sve revnijeg sijača smrti unutar i izvan zemlje na čijoj se meti može naći doslovno svatko.

Za razliku od prethodnih žrtava državno uzrokovanog i podržavanog nasilja, čija su stradavanja uglavnom pratila rasne i klasne linije, smaknuće Good, američke državljanke, bjelkinje i majke troje djece, čini se kao još jedna točka bez povratka čije prelaženje sugerira da javna sigurnost u SAD-u više ne može biti garantirana.

Institucionalna reakcija na ubojstvo “jebene kuje”, kako je provoditelj državne sile nazvao svoju žrtvu odmah nakon što je u njen gornji dio tijela ispalio tri hica iz pištolja, a zatim s kolegama spriječio da joj se pruži pomoć, pokazuje da u pozadini ovog čina stoje najmračniji i teško zadovoljivi politički motivi.

INSTITUCIONALNI BLAGOSLOV

Na obaraču laki ICE-ov agent Jonathan Ross, osim javne omraženosti, najvjerojatnije neće pretrpiti nikakve negativne posljedice budući da ga svesrdna podrška svojih šefova te cijelog državnog represivnog i političkog aparata na čelu s predsjednikom Donaldom Trumpom i potpredsjednikom J. D. Vanceom štite od kaznenog progona.

Štiteći Rossa, šefica ICE-u nadređenog Ministarstva domovinske sigurnosti Kristi Noem štiti i sebe, kao i Trumpovu strukturu koja je (anti)imigracijskim službama nakon ponovnog zasjedanja na vlast dala praktički odriješene ruke.

Kako je Renee Good upravo tu politiku neselektivnih racija, uhićenja, premlaćivanja i zatvaranja imigranata (često bez obzira na njihov pravni status, odnosno jesu li u SAD stigli legalno ili ne) na terenu pratila kao civilna promatračica, njeno dokumentiranje postupaju li ICE-ovi agenti zakonito u ophođenju s imigrantima bilo je dovoljno da ju Noem optuži za “ometanje zakonske istrage”.

U perverznom izokretanju realnosti i čvrstim dokazima zabilježenim činjenicama, ministrica je, ne dozvolivši si ni trunku suosjećanja za tragično nastradalu Amerikanku, izjavila kako se agent pucanjem štitio od “čina domaćeg terorizma”.

Legitimacija ubojstva aktivista na temelju snimkama nepodržanog narativa da je Good htjela pregaziti Rossa dodatno je razbjesnila desetke tisuća ljudi koji su prošlog vikenda izašli na ulice tromilijunskog Minneapolisa kako bi prosvjedovali protiv policijske brutalnosti i zastrašivanja političkih protivnika.

DRUŠTVENE POSLJEDICE

Potencijal da ovaj slučaj poluči slične društvene posljedice kakve su izazvali policijsko ubojstvo Georgea Floyda u svibnju 2020. godine i vezani prosvjedi pod nazivom “Black Lives Matter” postoji, pogotovo ukoliko uspije okupiti veće mase u najvećim američkim gradovima, no izgledi da pritisak javnosti dovede do kaznenog procesuiranja ICE-ovih ubojica ostaju minimalni.

Iako je prilikom uhićenja te u ICE-ovim pritvorima u posljednje tri godine ubijeno i umrlo najmanje 70 ljudi, državni organi u tom razdoblju nisu podigli niti jednu optužnicu koja bi imigracijske agente teretila za ubojstvo ili prekomjernu upotrebu sile, stoga ne čudi kako su američki prosvjednici na svojim transparentima Trumpov ICE već usporedili s Hitlerovim Gestapom.

Iako bi u teoriji trebali djelovati po sudskim nalozima i dokumentirati imigrante koji su u SAD došli bez dozvole kako bi ih, u najčešćim slučajevima, uhitili, zatvorili i/ili deportirali, ICE-ovi službenici imaju dozvolu vršiti uhićenja osoba na temelju vlastite procjene o njihovom pravnom statusu, što rezultira redovitim prekoračenjima i zloupotrebama njihovih ovlasti.

Osim provaljivanja u domove bez naloga, pucanja u neidentificirane bjegunce, rasnog profiliranja i digitalnog evidentiranja ljudi po ulicama, javnim prostorima, pa čak i u prometu, diljem SAD-a bilježe se slučajevi nasilja i nad ljudima za kojih se ne sumnja da su potencijalni “ilegalci”, poput uhićenja ljudi zbog navodnog “ometanja pravde” i službenih federalnih operacija ukoliko se nađu na ICE-ovom putu.

Također, prema pisanju nezavisnog američkog novinara Kena Klippensteina, interni dokumenti koji su procurili u javnost pokazuju da agenti ucjenjuju imigrante kako bi ih koristili kao obavještajce i na taj način saznali tko živi u njihovoj okolini.

GENERIČKO OPRAVDANJE

Treba spomenuti i kako američkoj javnosti nisu dostupne informacije o protokolu postupanja, tj. tome kakvu i koliku silu ICE-ovi agenti mogu koristiti, uključujući upotrebu vatrenog oružja, zbog čega su civilne udruge onemogućene da pravnim putem reagiraju na kršenja.

Rezultat je taj da se proglašavanje agentovog djelovanja “u strahu za svoj život i sigurnost” postavlja kao generičko opravdanje koje na profesionalnoj, političkoj, pa i moralnoj razini službenike oslobađa svih podmetnutih mu krivnji.

REUTERS/Tim Evans

Kako su za raspoređivanje ICE-ovih agenata po SAD-u zadužene federalne vlasti, čelnici saveznih država i gradova nemaju načina kako da svoje građane zaštite od nasilja koje redovito dolazi zajedno sa stotinama i čak tisućama antimigracijskih službenika. Država Minnesota, čiji je Minneapolis najveći grad, posljednjih se tjedana našla u medijima zbog imigranata koji preko socijale varaju državu, radi čega je spomenuto ministarstvo u krajnje sjevernu američku državu uputilo dvije tisuće ICE-ovaca.

Nakon tragične smrti Renee Good, gradonačelnik Minneapolisa Jacob Frey i Minnesotin guverner Tim Walz zatražili su da ICE napusti ovaj grad, no bezuspješno. Ministarstvo domovinske sigurnosti naknadno je u Minnesotu poslalo još tisuću službenika Carinske i granične zaštite (CBP) te tamošnju operaciju “Metro Surge” proglasilo svojom najvećom operacijom u povijesti. Objavili su i kako je od početka prosinca u Minnesoti uhićeno više od dvije tisuće ljudi.

Agenti ICE-a u Minneapolisu u srijedu upucali još jednu osobu pa je broj upucanih od Trumpovog dolaska na vlast početkom prošle godine narastao na 21, od čega je njih šest smrtno stradalo.

NABILDANI ICE

Očekivani je ovo epilog predsjednikove odluke da ICE-ov budžet utrostruči, odnosno da na deset milijardi dolara godišnje doda još 75 milijardi u četverogodišnjem razdoblju njegova mandata. Od 29 milijardi dolara u 2025. godini, što je cifra ekvivalentna vojnom budžetu Italije, čak osam milijardi bilo je namijenjeno samo za regrutaciju, pa je ICE sa 22 tisuće zaposlenika narastao na njih 32 tisuće.

Čak su i američki mainstream mediji, poput NBC-a, pisali kako je ICE u ishitrenom procesu zapošljavanja svoje značke dao i osuđenim kriminalcima koji su svoju prošlost uspješno zatajili, kao i osobama koje nisu zadovoljile osnovne testove fizičke spreme.

Nadalje, Trump je dekretom povećao ovlasti ICE-a i uklonio birokratske prepreke pri deportacijama neželjenih imigranata, a premda konačni podaci o prisilnim deportacijama za 2025. godinu još nisu objavljeni, procjenjuje se da se ta brojka u odnosu na posljednju Bidenovu godinu udvostručila, odnosno narasla na preko pola milijuna protjeranih ljudi.

Najnovija, prošlotjedna anketa YouGov-a provedena nakon ubojstva Good pokazuje kako ukidanje ICE-a po prvi puta u povijesti podržava relativna većina američkih građana, njih 46 posto u odnosu na 43 posto ispitanih koji to ne podržavaju, a ovaj je podatak samo jedan od pokazatelja duboke i nepomirljive polarizacije američkog društva u kojem se sada spominje i mogućnost građanskog rata.

Politička instrumentalizacija federalnih agencija jasan je znak da Trump i njegov MAGA pokret, čiji se pripadnici u javnosti i na društvenim mrežama bez zadrške naslađuju s ubojstvom 37-godišnje aktivistice, borbu protiv migracija i zagovaranje deportacija vide kao međukorak prema potpunom ušutkavanju kritičara i protivnika vlasti u Washingtonu.

Propagandna kampanja američke ekstremne desnice koja je Renee Good ocrnila kao teroristkinju svjedoči o razmjerima do kojih su vlast, institucije pod njihovom kontrolom te njihovi podržavatelji voljni ići kako bi opravdavali državno sankcionirano, sada i smrtonosno nasilje nad vlastitim građanima.

ESKALACIJA NASILJA

Nakon što su ICE-ovi agenti s najviših razina dobili razlog da odagnaju strah kako će njihova pucanja s fatalnim posljedicama ostaviti mrlju na njihovom životopisu, aktualna zbivanja nedvojbeno upućuju na snažnu eskalaciju nasilja u bliskoj budućnosti. Nažalost, realno je očekivati da se slučaj Minneapolis rasprostrani po cijelom SAD-u, osobito u gradove i savezne države u kojima Republikanska stranka nema političku snagu i gdje, osim ICE-a, šalju i trupe Nacionalne garde s izlikom “uspostavljanja reda i mira”.

Jednako tako, iako na grotesknu količinu licemjernosti kojom Bijela kuća zbog “represije nad vlastitim građanima” proziva neprijateljske zemlje poput Irana pada sve manji broj Amerikanaca, ovakav trend ne mijenja činjenicu da će velika većina američkog stanovništva javno iskazati nezadovoljstvo tek kada u tom činu prepoznaju vlastiti interes, što su primjerom potvrdili i građani Minneapolisa.

U tom se gradu u relativno kratkom roku razvila mreža solidarnosti s imigrantima koja uključuje pomaganje obiteljima u riziku od hapšenja, distribuciju hrane i potrepština ljudima koji se boje izaći iz svojih kuća, dojave kretanja agenata, pa i pokušaje opstrukcije ICE-a, nenasilne i nasilne. Upravo je na takvu reakciju Trump uputio novu prijetnju, kazavši kako će upotrijebiti dvjesto godina star “Zakon o pobuni” što bi u praksi podrazumijevalo slanje vojske u Minnesotu kako bi se ona sukobila s građanima i suspregnula “pobunu protiv autoriteta Sjedinjenih Američkih Država.

Efektivnim proširenjem definicije terorizma ovaj se ideološki nabijen i lako manipuliran pojam iz specifične pravne kategorije brzo pretvara u sredstvo za borbu protiv širokog spektra političkih neprijatelja, baš kao što je proteklih mjeseci slučaj u Ujedinjenom Kraljevstvu koje ovim načinom ušutkava prosvjednike za prava Palestine.

Kada državna moć evocira “prijetnju nacionalnoj sigurnosti”, ustavom zagarantirana prava slobode govora i političkog djelovanja postaju mrtva slova na papiru, a mase građana državnim neprijateljima kojih treba neutralizirati. No i bez uspostave izvanrednih stanja i formalne suspenzije demokracije, Amerikancima postaje jasno tko uistinu predstavlja prijetnju njihovoj sigurnosti i da ta prijetnja ne dolazi izvan njihovih granica.

“Ne mogu nas svih pobiti”, poruka s protestnog transparenta koji je prvi puta izložena prije 55 godina na Sveučilištu Kent nakon što je Nacionalna garda ubila četvoro studenata, prosvjednika protiv američkog rata na Kambodžu, a koji je reaktualiziran na prosvjedima “Black Lives Matter”, ponovno se čini relevantnom.

Na štetu Amerikanaca, ali i stanovnika naciljanih država diljem svijeta, Donald Trump i kartel koji stoji pored njega baš su takvi ljudi koji bi ove riječi mogli protumačiti kao izazov