iStock
povezane vijesti
Umjetna inteligencija sve više prožima svakodnevni život, od chatbotova koji nude društvo do algoritama koji oblikuju sadržaj koji vidimo na internetu. Generativna AI postaje sve razgovorljivija i emocionalno odazivnija, što stručnjake tjera na pitanje može li ona pogoršati ili čak pokrenuti psihozu kod osoba sklonih tome.
U sve većem broju medijskih izvještaja i kliničkih opažanja spominje se termin “AI psihoza”, iako trenutno nije priznata kao službeni medicinski poremećaj.
Za većinu korisnika, veliki jezični modeli i chatbotovi poput ChatGPT-a korisni su ili barem bezopasni, ali nedavni medijski napisi opisuju slučajeve psihoze u kojima AI igra ključnu ulogu.
“AI psihoza”, dakle, nije formalna psihijatrijska dijagnoza, već novi izraz za psihotične simptome oblikovane interakcijama s AI sustavima. Psihoza podrazumijeva gubitak kontakta sa stvarnošću, uključujući halucinacije, deluzije i poremećeno razmišljanje. Pacijenti navode da im genAI šalje tajne istine i kontrolira misli, dodajući interaktivnost koju ranije tehnologije nisu imale.
GenAI je optimiziran za nastavak razgovora i prilagodbu, što može nenamjerno pojačati izobližene interpretacije kod osoba s oštećenom provjerom stvarnosti. Dodatno, AI sugovornici mogu ublažiti usamljenost, ali i zamijeniti ljudske odnose, posebno kod izoliranih osoba, slično rizicima pretjerane upotrebe interneta.
Nema dokaza da AI izravno uzrokuje psihozu – psihoze su multifaktorske, s genetskim, razvojnim i traumatskim čimbenicima – ali može djelovati kao okidač kod ranjivih.
Potrebno je prepoznati različitu ranjivost – kao što su određeni lijekovi rizični za psihotične pacijente, tako mogu biti i određene AI interakcije.
Umjetna inteligencija neće nestati pa je potrebna suradnja stručnjaka.
“AI je novo ogledalo uma, a društvo mora osigurati da ne izobličuje stvarnost ranjivima”, navode znanstvenici.
