Za roditelje nema strašnije tragedije od smrti njihova djeteta, što je središnja tema nedavno Zlatnim globusima ovjenčanog filma »Hamnet« u režiji oskarovke Chloé Zhao.

Naslovni lik je sin Agnes i Williama Shakespearea, dječak koji je u dobi od samo 11 godina preminuo od kuge. Najpotresnija scena filma je ona u kojoj mali Hamnet liježe uz oboljelu sestru blizanku Judith, poručujući Smrti da uzme njega umjesto nje.

Riječ je o filmskoj adaptaciji nagrađivanog romana »Hamnet« autorice Maggie O’Farrell, koja supotpisuje scenarij s Chloé Zhao. Film, kao i knjiga, zakoračuje u područje povijesne fikcije i donosi novu interpretaciju osobne Shakespeareove tragedije.

Jedna od pretpostavki je da je upravo gubitak Hamneta oblikovao jedno od najvažnijih djela svjetske književnosti, dramu »Hamlet«, napisanu ubrzo nakon tragedije.

Kroz perspektivu Shakespeareove supruge Anne Hathaway (u očevoj oporuci njezino ime navedeno je kao Agnes, što je neke znanstvenike navelo na vjerovanje da bi je trebalo nazivati Agnes Hathaway), roman i film istražuju posljedice koje obiteljska tragedija ostavlja na njihove dvije preostale kćeri, mlađu Judith i stariju Susannu, te njihov brak i samu umjetnost.

Kao predložak za film poslužila je knjiga »Hamnet«, objavljena 2020. godine, koja je među najhvaljenijim romanima napisanima na engleskom jeziku posljednjih godina.

Ovaj bestseler Maggie O’Farrell, književnice iz Sjeverne Irske, prevodi se diljem svijeta te je za njega dobila prestižne nagrade, među kojima su Women’s Prize i British Book Awards.

Radnja romana ukratko je sljedeća – jednoga ljetnog dana 1596. u Stratfordu jedanaestogodišnju djevojčicu Judith iznenada obori jaka groznica. Hamnet, njezin brat blizanac, panično traga za pomoći.

No nikoga nema kod kuće. Majka Agnes nalazi se na imanju udaljenom gotovo dva kilometra gdje uzgaja ljekovito bilje i pčele. Otac radi u Londonu. Nijedno od njih i ne sluti da će im jedno dijete umrijeti.

Roman opisuju kao snažnu priču o braku i obitelji koju su poharali tuga i gubitak, ali i kao nježan, nezaboravan portret dječaka čiji je život zaboravljen, a čije ime krije jedna od najslavnijih drama svih vremena.

Film rekonstruira ljubavnu vezu engleskog pjesnika, dramatičara i glumca Williama Shakespearea i Anne (Agnes) Hathaway. Anne Shakespeare (rođena Hathaway; 1556. – 1623.) i William Shakespeare (1564. – 1616.) vjenčali su se 1582. godine, kada je ona bila trudna u 26. godini, a Shakespeare je imao 18.

Nadživjela je svog supruga za sedam godina, a o njezinom životu zna se vrlo malo osim nekoliko referenci u dokumentima. Njezina osobnost i odnos prema Shakespeareu bili su predmet mnogih nagađanja povjesničara i pisaca.

U filmu je prikazana kao žena povezana s prirodom, travarica i vidovita iscjeliteljica koja je prvu kći rodila u šumi, a blizance, suprotno njezinoj volji, u kući. Vjeruje se da je Anne Hathaway odrasla u Shotteryju, selu zapadno od Stratford-upon-Avona.

Hamnet Shakespeare (kršten 2. veljače 1585. – pokopan 11. kolovoza 1596.) bio je jedini sin Williama Shakespearea i Anne Hathaway, te brat blizanac Judith Shakespeare.

Blizanci su, vjeruje se, dobili ime po Hamnetu Sadleru, pekaru koji je svjedočio Shakespeareovoj oporuci, i pekarovoj supruzi Judith. Neki šekspirolozi nagađaju o odnosu između Hamneta i kasnije očeve tragedije »Hamlet«, kao i još nekih Shakespeareovih dramskih tekstova.

Do Hamnetove četvrte godine njegov je otac već bio londonski dramatičar. Kako je Shakespeareova popularnost rasla, vjerojatno nije redovito bio kod kuće sa svojom obitelji u Stratfordu.

Točne okolnosti Hamnetove smrti nisu poznate, jer župne knjige nisu uvijek bilježile uzrok smrti. Jedno moguće objašnjenje bilo je da je Hamnetova smrt posljedica bubonske kuge koja je u to vrijeme opustošila seoski krajolik Warwickshirea. U to vrijeme u Engleskoj je oko trećine sve djece umrlo prije 10. godine života.

Ove godine, 23. travnja, navršit će se 410. godišnjica smrti Williama Shakespearea koji je, kako se navodi u biografijama, kršten 1564. u gradiću Stratford-upon-Avon, u kojemu je 1616. i preminuo.

Gotovo ni o jednom drugom piscu ne zna se tako malo kao o Shakespeareu. Ličnost pisca, naime, još uvijek je zagonetka. Poznato je da su, premda su u istraživanje njegova životopisa uloženi golemi napori, podaci zapravo oskudni i od reda utemeljeni na malobrojnim dokumentima službene važnosti poput datuma krštenja, vjenčanja, pogreba, oporuka, pravnih procesa, sudskih troškova i slično.

Enciklopedije navode da je rođen kao treće od osmero djece u imućnoj stratfordskoj obitelji. Njegov otac John, ugledan obrtnik, obavljao je različite dužnosti u upravi grada Stratforda, a 1568. postao je i načelnik.

O njegovom dobrom imovinskom statusu govori i podatak da je 1596. godine John Shakespeare mogao platiti da on i njegovo potomstvo upotrebljava obiteljski grb koji prikazuje sokola i koplje te ima francuski natpis »Non sans droict« (»Ne bez prava«). Majka Williama Shakespearea zvala se Mary, a djevojačko prezime bilo joj je Arden.

Iako popisi učenika iz 16. stoljeća nisu sačuvani, pretpostavlja se da je pohađao mjesnu srednju školu, gdje se obrazovanje sastojalo uglavnom od učenja latinskoga jezika i čitanja odabranih tekstova klasičnih povjesničara, moralista i pjesnika.

Čitao je Ovidija, Cicerona, Vergilija, Plauta i Terencija. Postoje pretpostavke da je Shakespeare napustio školu 1578. godine, kada su poslovi njegovog oca pošli nagore, te je nazočnost četrnaestogodišnjeg sina u kući postala neophodna.

Od tada, pa do njegove 18. godine, o piscu ne postoje nikakvi pisani podaci. Tek od 18. rujna 1582. godine postoji dokument koji govori o ženidbi Williama Shakespearea s Ann Hathaway.

Onda se opet do 1592. godine o Shakespearu ništa ne zna, a te se godine prvi puta spominje kao glumac i dramski pisac. Godinu dana nakon smrti Hamneta kupio je imanje zvano New Place i postao suvlasnik kazališta Globe. Nedugo potom, 1601. godine, Shakespeareu umire otac.

Godine 1607. udala mu se kći Susanna za poznatog londonskog liječnika Johna Halla. Godinu dana kasnije umire mu majka, a iste godine Shakespeare se povlači iz Londona u svoj rodni grad, premda je povremeno dolazio u London, primjerice 1612. godine kao svjedok u jednoj parnici.

Iste godine umire mu brat Gilbert, a sljedeće 1613. i posljednji brat Richard; te godine u požaru nestaje i kazalište Globe. Godine 1616. udala mu se kćer Judith, a u travnju iste godine Shakespeare je umro u 52. godini u Stratford-upon-Avonu, gdje je i pokopan u crkvi sv. Trojstva.

Iznad groba postavljena je spomen-bista s latinskim natpisom: »Ivdicio Pylium, genio Socratem, arte Maronem. Terra tegit, populus maeret, Olympus habet« (»Po mudrosti Nestor, po genijalnosti Sokrat, po umjetnosti Vergilije. Zemlja pokriva, narod plače, a Olimp ga ima«).

Još od kasnog 18. stoljeća kruže različite »teorije urote« koje tvrde da William Shakespeare iz Stratford-upon-Avona uopće nije autor djela objavljenih u Prvome foliju.

Popis alternativnih kandidata dug je i ne prestaje rasti. Na popisu su i Francis Bacon, Christopher Marlowe, Edward de Vere, pa čak i kraljica Elizabeta I. Više o tome može se pročitati u knjizi »Shakespeare by Another Name: The Life of Edward De Vere, Earl of Oxford, The Man Who Was Shakespeare« Marka Andersona iz 2005. godine.

Neki smatraju da Shakespeare nije postojao te njegova djela pripisuju drugom autoru čiji je pseudonim bio William Shakespeare, ili čak skupini od nekoliko autora koji su se koristili tim imenom.

Na kraju filma »Hamnet« Agnes iz publike u Londonu gleda predstavu »Hamlet«, kojom se sintetiziraju stvarna smrt njezina sina Hamneta (razlika je tek u jednom slovu) i fikcija o nesretnom danskom kraljeviću.

Nakon smrti sina Shakespeare je zagledan u bezdan, izgovarajući: »Biti, ili ne biti – to je pitanje.« Odlučuje se za život. A Horacijeva rečenica: »Laku noć,/Mili kneže; nek jata anđela te pjesmom/Uzbibaju u mir!« (iz »Hamleta« u prijevodu Josipa Torbarine) kao da prizivaju Hamneta. »Ostalo je šutnja.«