Poreč

Zemni ostaci Juraja Dobrile nakon 140 godina položeni u istarsku grudu

Zvonimir Guzić

Foto Milivoj Mijošek

Foto Milivoj Mijošek

Biskup Juraj Dobrila, jedan od najznačajnijih istarskih crkvenih i narodnih velikana, napokon je pokopan u rodnoj Istri



U katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije u Poreču održano je svečano euharistijsko slavlje povodom povratka i ukopa zemnih ostataka biskupa mons. Jurja Dobrile, jednog od najznačajnijih crkvenih i narodnih velikana Istre.


Na ovom iznimnom događaju okupio se velik broj vjernika i uzvanika iz Istre, cijele Hrvatske te susjednih zemalja, potvrđujući trajnu snagu Dobrilina duhovnog i društvenog nasljeđa.


Euharistijsko slavlje predvodio je porečko pulski biskup mons. Ivan Štironja, a povratak zemnih ostataka biskupa Dobrile u domovinu Hrvatsku i njegovu rodnu Istru doživljen je kao snažan znak nade i podsjetnik da život darovan u vjeri, ljubavi i služenju drugima ne ostaje bez ploda.


S pijetetom uspomena na Dobrilu




Istra, kao kraj u kojem je rođen i kojemu je posvetio svoje djelovanje, s posebnim pijetetom čuva uspomenu na biskupa Dobrilu, koji je ostavio neizbrisiv trag u vjerskom, kulturnom i nacionalnom identitetu istarskog prostora.


U propovijedi tijekom euharistije biskup Štironja je istaknuo kako je životna želja biskupa Jurja Dobrile bila da njegovo tijelo počiva u rodnoj Istri, te da se ta želja prenosila s naraštaja na naraštaj sve do današnjeg dana.



Podsjetio je da se prije 15-tak godina prilikom 200. obljetnice Dobrilina rođenja već pokušalo ostvariti prijenos njegovih zemnih ostataka u porečku katedralu, no kako je rekao, tadašnje okolnosti to nisu dopustile.


– Vremenske okolnosti bile su takve da se to nije dogodilo sve do danas kad ga polažemo u biskupsku grobnicu katedralne crkve u kojoj je od 1858. do 1875. godine naviještao Radosnu vijest spasenja, sve do svojega premještaja u Trst, rekao je biskup Štironja ujedno izrazivši zahvalnost tršćanskom biskupu mons. Enricu Trevisiju i njegovim suradnicima, koji su, uvažavajući Dobrilinu želju i razloge Crkve u Istri, omogućili prijenos i ukop zemnih ostataka biskupa Jurja Dobrile u porečkoj katedrali.


Značenje predaje posmrtnih ostataka


U svom obraćanju vjernicima u Poreču, tršćanski biskup mons. Enrico Trevisi istaknuo je značenje predaje posmrtnih ostataka biskupa Jurja Dobrile Crkvi u Istri kao snažan znak zajedništva i mira.


– Predaja posmrtnih ostataka biskupa Dobrile ovoj Crkvi, kao i naša današnja prisutnost u zajedničkoj molitvi s Crkvom u Hrvatskoj, čin je koji nas jača u povijesti uzajamnog poštovanja, uvažavanja i prijateljstva.


Neka ova gesta, u svijetu ranjenom sukobima i agresijama, postane proročanstvo mira i svjedočanstvo da Kristovi učenici znaju graditi veze mira i bratstva i među različitim narodima, jer smo svi obuhvaćeni istim Božjim blagoslovom, poručio je biskup Trevisi.


Prigodnu riječ tijekom misnog slavlja uputili su i vlč. Željko Zec, župnik rodne župe biskupa Jurja Dobrile, te zagrebački nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije mons. Dražen Kutleša.



Vlč. Zec osvrnuo se na životni put i pastoralno djelovanje biskupa Dobrile, istaknuvši njegovu duboku povezanost s rodnim krajem i narodom kojemu je služio.


Mons. Kutleša naglasio je kako prijenos zemnih ostataka biskupa Dobrile nije samo povratak tijela u domovinu, nego ponajprije povratak svjedočanstva, savjesti i mira. Istaknuo je da se život i djelo Jurja Dobrile mogu sažeti u njegovu poznatu misao i geslo “Ruke Istri, srce Bogu”, u kojem je sadržan sav njegov ovozemaljski trud darovan narodu i njegovu opstanku, ali i duboka vjernost Bogu kojemu je služio.


Uslijedio je obred pokopa zemnih ostataka biskupa Jurja Dobrile, kojim je napokon ispunjena njegova životna želja da počiva u rodnoj Istri, ostavljajući Crkvi i narodu trajnu poruku vjernosti, služenja i nade.


Večer komemoracije biskupa Jurja Dobrile u Istarskoj sabornici u Poreču


Dan ranije u prepunoj Istarskoj sabornici u Poreču održana je večer komemoracije posvećena životu, djelu i trajnom značenju ovog istaknutog istarskog biskupa i narodnog preporoditelja. Događaj je okupio brojne uzvanike iz crkvenog, političkog, kulturnog i javnog života.



Među nazočnima bili su saborski zastupnik i gradonačelnik Grada Poreča Loris Peršurić, porečko-pulski biskup mons. Ivan Štironja, zagrebački nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije mons. Dražen Kutleša, zadarski nadbiskup mons. Milan Zgrablić te generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije preč. dr. Krunoslav Novak.


Večeri je nazočila i izaslanica ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek, Mirela Mrak Kliman, kao i zamjenica župana Istarske županije Gordana Antić, saborski zastupnici, gradonačelnici i delegacije istarskih gradova i općina, predstavnici državnih i drugih tijela te brojni predstavnici Crkve.


Bio je i ostao istarski sin


Skupu se u pozdravnom govoru prvi obratio gradonačelnik Loris Peršurić, istaknuvši kako povratak zemnih ostataka biskupa dr. Jurja Dobrile ima snažno simbolično značenje za cijelu Istru i Hrvatsku.



Naglasio je da je Dobrilino djelovanje bilo duboko povezano s hrvatskim narodom u Istri, kojemu je bio jedan od najvažnijih preporoditelja.


– Bio je i ostao istarski sin, uvijek uz svoj narod, s Istrom u srcu, istaknuo je gradonačelnik, dodavši da ovaj povratak ima veliko značenje jer predstavlja čin poštovanja i zahvalnosti, ali i šalje snažnu poruku budućim naraštajima o važnosti očuvanja identiteta te služenja općem dobru.


U ime župana Istarske županije, nazočnima se obratila njegova zamjenica Gordana Antić, istaknuvši kako Juraj Dobrila mora ostati trajni uzor svima, osobito onima koji obnašaju javnu vlast.


Naglasila je da je njegov život i djelovanje snažan podsjetnik kako je služenje drugima temelj svake odgovorne i pravedne vlasti, a ne osobni interes.


-U svakom konfliktu i dijalogu ostajao je vjeran svojim temeljnim vrijednostima. Znao je da zajednica ne može biti snažna ako svima nisu zajamčeni pravo na vlastiti jezik, slobodu, dostojanstvo i obrazovanje, istaknula je Antić, dodavši da su to vrijednosti koje Istra i danas želi čuvati, razvijati i prenositi budućim naraštajima.


Ne samo biskup svoga vremena, nego i vizionar


Uslijedio je govor biskupa mons. Ivana Štironje u kojem se prisjetio života biskupa Dobrile i njegovih ideja.



– Dobrila nije bio samo biskup svoga vremena nego i vizionar. Čovjek duboke vjere u još dubljoj ljubavi prema čovjeku osobito prema malom, siromašnom i potlačenom čovjeku.


Vođen evanđeoskim načelima biskup Dobrila je razumio da se vjera ne može živjeti odvojeno od svakodnevnice naroda. Zato je neumorno radio na prosvjećivanju, obrazovanju i njegovanju dostojanstva svakog čovjeka.


Njegova ideja da bez jezika narod gubi svoju dušu bila je temelj njegova pastoralna djelovanja. Dok razmišljamo o njegovu liku i djelu pitamo se što nam biskup Dobrila poručuje danas.


Zasigurno bi nas pozvao na zajedništvo što je posebna snaga crkve, naroda i obitelji. Poručio bi nam nadalje da snaga zajednice leži u obrazovanju u njegovanju moralnih vrijednosti, u međusobnu uvažavanju i solidarnosti.


Poručio bi nam da je zadaća crkve i društva služiti, a ne vladati pozvao bi nas da čuvamo identitet ne samo riječima nego i djelima, rekao je biskup Štironja.


Hrvatski jezik središnji element njegova djelovanja


U središnjem dijelu programa o liku i djelu biskupa Jurja Dobrile govorili su dr. sc. Stipan Trogrlić, doc. dr. sc. Mihovil Dabo, i dr. sc. Josip Grbac, istaknuvši njegovu duboku vjeru, pastoralnu zauzetost te snažan doprinos očuvanju vjerskog, kulturnog i nacionalnog identiteta istarskog i hrvatskog naroda.


Dr. sc. Stipan Trogrlić u svom je izlaganju govorio o pastoralnom djelovanju biskupa Jurja Dobrile, osobito istaknuvši njegove brojne vizitacije po Istri, tijekom kojih je bio u izravnom dodiru s narodom.



Tom je prigodom naglasio kako su seljaci s oduševljenjem prihvaćali Dobriline propovijedi na hrvatskom jeziku, prepoznajući u njemu izraz vlastitog identiteta i dostojanstva.


Posebnu je pozornost posvetio problemu manjka svećeničkih zvanja, zbog kojeg se smanjivao broj bogoslova i svećenika. Dobrila je na te izazove odgovarao poticanjem opismenjavanja naroda, kako bi vjernici mogli čitati molitvenike i vjersku literaturu, ali i sustavnom brigom za odgoj budućih svećenika.


Trogrlić je istaknuo i Dobrilinu ključnu ulogu u pokretanju lista “Naša sloga”, kao i njegovo osnivanje zaklada za potporu svećeničkim zvanjima, čime je dugoročno pridonio jačanju Crkve i očuvanju vjerskog i nacionalnog identiteta u Istri.


Nakon njega je dr. sc. Mihovil Dabo govorio o vjerskim, društvenim i nacionalnim ciljevima biskupa Jurja Dobrile, istaknuvši hrvatski jezik kao središnji element njegova djelovanja i zalaganja za identitet naroda.


Naglasio je kako se Dobrila, vođen odgovornošću prema Crkvi i zajednici, nije libio ni političkog djelovanja kada su to okolnosti zahtijevale. Prema Dabinu izlaganju, Dobrilino djelovanje bilo je usmjereno na povezivanje vjere i društvene odgovornosti, s ciljem očuvanja dostojanstva čovjeka i prava naroda u složenim povijesnim okolnostima.


Trajna zauzetost za moralnu dobrobit ljudi


Dr. sc. Josip Grbac u svom je izlaganju govorio o Dobrilinoj baštini u današnjem djelovanju Istarske Crkve, istaknuvši kako je temelj njegova nauka trajna zauzetost i odgovornost za moralnu i vjersku dobrobit ljudi.


Naglasio je da se Dobrila zauzimao za ravnopravnost i dostojanstvo svih, protiveći se kriminalizaciji većine i svakom obliku nepravde. Posebno je istaknuo kako Dobrilina baština poručuje da biti katolik nema nacionalni predznak, jer je Katolička Crkva obitelj koja nadilazi sve podjele, pa i one nacionalne.



Kao jednu od najvećih životnih briga biskupa Dobrile, Grbac je izdvojio njegovo nastojanje da hrvatskom narodu odgoji i osigura veći broj domaćih, nacionalnih svećenika, čime je dugoročno želio jačati Crkvu i narod kojemu je služio.


Predavači su naglasili kako Dobrila i danas ostaje snažan uzor odgovorne vjere koja se ne zaustavlja na riječima, nego se pretače u konkretno služenje čovjeku i zajednici.


Večer komemoracije protekla je u dostojanstvenom ozračju zahvalnosti i sjećanja kao uvod u svečano misno slavlje i ukop zemnih ostataka biskupa Jurja Dobrile, održano u porečkoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije.


Svečanom ozračju večeri osobit je doprinos dao poznati glazbeni profesor Bruno Krajcar, koji je u svom nastupu izveo pjesme Croatica i Pozdrav unima doma, a posebnu emociju donijela je premijerna izvedba njegove skladbe Biskupu Jurju Dobrili.


Juraj Dobrila – biskup i ključna figura hrvatskog narodnog preporoda u Istri


Juraj Dobrila (Veli Ježenj kraj Pazina, 16. travnja 1812. – Trst, 13. siječnja 1882.) bio je biskup i jedan od najvažnijih hrvatskih narodnih preporoditelja u Istri.



Školovao se u Karlovcu i Gorici, gdje je studirao filozofiju i teologiju, a doktorirao je teologiju u Beču 1842. godine. Djelovao je u Trstu kao kapelan, propovjednik, profesor i crkveni dostojanstvenik. Za porečko-pulskog biskupa imenovan je 1857. godine, a 1875. godine postaje tršćansko-koparski biskup.


Već za školovanja prihvatio je ideje hrvatskog narodnog preporoda, a od 1848. godine aktivno se politički angažirao. Pod snažnim utjecajem Josipa Jurja Strossmayera promicao je južnoslavensku ideju te radio na nacionalnom buđenju Hrvata i Slovenaca u Istri.


Sustavno je obrazovao mladu inteligenciju u hrvatskom duhu i predvodio borbu protiv denacionalizacije, zauzimajući se za politička, kulturna i prosvjetna prava većinskog stanovništva.


Njegov molitvenik Otče, budi volja Tvoja (1854.) i prvi biskupski govor na hrvatskom jeziku (1858.) imali su snažan društveni odjek. Podupirao je pokretanje lista Naša sloga i drugih kulturnih inicijativa. Bio je član Istarskoga sabora i zastupnik u bečkom Carevinskom vijeću te sudionik Prvoga vatikanskog koncila.


Juraj Dobrila ostao je zapamćen kao duhovni vođa i ključna figura hrvatskog narodnog preporoda u Istri.