Uporni u traženju beneficiranog radnog staža za koji dosad nisu dobili podršku zdravstvene administracije, djelatnici hitne službe spremaju se na nove akcije kako bi nadležne prisilili na promjenu stava. Kako doznajemo od njihovih predstavnika, priprema se prosvjed hitnjaka u Bruxellesu, pred zgradom Europskog parlamenta, gdje će djelatnici hitne službe europske institucije upozoriti na neodrživi položaj u obavljanju svoje službe u Hrvatskoj.

Zahtjevan posao

Goruće probleme svoje struke i nagomilano nezadovoljstvo radnika iskazali su na prosvjedu u listopadu 2025., koji su organizirali Hrvatski sindikat hitne medicine, Sindikat »Zajedno«, Sindikat zaposlenika u zdravstvu Hrvatske i Udruga Hitna uživo 194, tražeći pravo na beneficirani radni staž za djelatnike izvanbolničke hitne, sanitetskog prijevoza i dispečere u prijavno-dojavnim jedinicama. Poručili su kako se osjećaju nevidljivima jer su jedina hitna služba u Hrvatskoj koja nema tu beneficiju, za razliku od javnih vatrogasnih postrojbi i djelatnka MUP-a.

Nisu postigli ništa, jer je ministrica zdravstva Irena Hrstić dala do znanja da tom zahtjevu ne namjerava udovoljiti, pozivajući se na mišljenje struke da za to nema uvjeta s obzirom na vrstu psihofizičkog opterećenja. Jedino na što hrvatski hitnjaci mogu računati, poručila je, poboljšanje je postojećih uvjeta rada. Pozvala se pritom na analizu stručnjaka medicine rada po kojoj je rad u djelatnosti izvanbolničke i bolničke hitne službe neosporno zahtjevan, ali ipak nema elemenata za dodjelu beneficiranog radnog staža za tu djelatnost.

Kako podrške za svoje zahtjeve nemaju od hrvatskih vlasti, hitnjaci namjeravaju potražiti je od međunarodnih institucija.

– Odlučili smo ići prema Europskoj uniji, odnosno Europskoj komisiji. Vlada je potpuno rezervirana prema našim zahtjevima i ne vidimo rješenje, stoga smo odlučili ići prema van, kaže Tomislav Petrušić, predsjednik Udruge Hitna uživo 194. U prosvjed su, podsjeća, išli kako bi pokazali javnosti da djelatnici hitne službe žele beneficirani radni staž, suprotno izjavama ravnateljice Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maje Grba Bujević koja je prethodno izjavila da većina djelatnika hitne ne misli da im treba beneficirani radni staž. Pred zgradom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u kojoj je zasjedala Vlada okupilo se 16. listopada više stotina hitnjaka iz svih županija.

Usporedba s policijom

– Doista ne znam tko ne bi htio imati 30 posto veću mirovinu kao što je to omogućeno djelatnicima JVP-a i MUP-a, ili u nju otići ranije u slučaju bolesti i nemogućnosti obavljanja posla do 65 odnosno 67 godina života, komentira Petrušić.

Problemi hitne službe, upozoravaju hitnjaci, u budućnosti bi mogli eskalirati jer će u sustavu hitne biti više od 40 posto radnika u dobi od 60 godina s 35 godina radnog staža na poslovima koji traže punu psihofizičku spremu. U toj dobi mnogi neće biti u stanju kvalitetno obavljati svoj posao do prvih uvjeta za starosnu mirovinu, a to će na svojoj koži osjetiti pacijenti.

Usporedo s akcijom u Bruxellesu, hitnjaci ispituju teren za mogućnost provedbe referenduma o beneficiranom radnom stažu i donošenju Zakona o hitnoj medicini. Žele, naime, da se zakonom uredi ova djelatnost kako bi se djelatnicima hitne osigurali jednaki uvjeti rada, a građanima jednako dostupna i kvalitetna hitna medicinska skrb u svim dijelovima Hrvatske. Prijedlog zakona je napisan u vrijeme mandata bivšeg ministra Beroša, ali već godinama leži u ladici Ministarstva zdravstva.

Uvjeti rada hitne službe danas se razlikuju ovisno o županiji pa u nekim županijama hitna funkcionira na visokoj razini, što je rezultat većeg ulaganja u kadar, edukacije, opremu i vozila od strane osnivača, a to odmah utječe i na uvjete rada, svjedoči Petrušić. Upozorava pritom da postoje županijski zavodi u kojima je situacija deleko od zadovoljavajuće, kako za djelatnike tako i za pacijente, što dovodi do općeg nezadovoljstva jednih i drugih.

U EU nema beneficija

U većini zemalja Europske unije, čija je Hrvatska članica, hitna medicinska služba nije u sustavu beneficiranog radnog staža. Njemačka je jedna od onih koji daju poticaje za raniji odlazak u mirovinu radnicima koji rade u teškim uvjetima rada, a tu su i neki djelatnici hitne službe, Italija također omogućuje ranije umirovljenje samo dijelu djelatnika hitne službe, a u Belgiji liječnici i tehničari u izvanbolničkoj hitnoj imaju mogućnost ranijeg umirovljenja, ali na temelju kolektivnih ugovora, a ne zakona.

Veliki problemi na Rebru

Ozbiljnih problema imaju i djelatnici bolničkih hitnih prijema. Zbog neodrživog stanja na OHBP-u na zagrebačkom Rebru, oglasio se jučer i Sindikat KBC-a Zagreb, tvrdeći kako je zbog loše organizacije i preopterećenosti osoblja ugrožena sigurnost pacijenata. Umjesto koordinacije između bolnica, domova zdravlja i hitnih službi, pacijenti se preusmjeravaju stihijski, pri čemu se bolesnici »šetaju« od ustanove do ustanove.
– Takva praksa, u kombinaciji sa zakašnjelim sanitetskim prijevozom, kroničnim manjkom kapaciteta i preopterećenim osobljem, dovodi do toga da se životno ugroženi pacijenti zbrinjavaju u prenapučenim hodnicima, upozorava sindikat.