BESKRALJEŠNJACI JADRANA

Na prvi pogled ne nalikuje ježincu, ali ovaj organizam to ipak jeste. Najduže bodlje su 'noge' kojima se po dnu kreće

Boris Bulić

Dugobodlji morski jež je karakteristične građe s dva tipa bodlji. Primarne su čvrste, duge i tupe, široko razmaknute, ružičasto smeđe do blijedo sive sa zelenkastim vrhovima, dok su sekundarne kraće i četinaste…



Ježinac morski turban, olovka jež ili dugobodlji morski jež (Cidaris cidaris, Linnaeus, 1758) je morski bodljikaš iz razreda ježinaca (Echinoidea) kojeg najčešće nalazimo na dubinama od 50 do 300, a  iznimno i na 1800 metara.


Nastanjuje veći dio srednjeg Atlantika uključujući i krajnji sjever Atlantskog oceana te kompletan Mediteranski bazen s pripadajućim morima.


Nalazimo ga u pravilu na koraligenskom i pjeskovito – muljevitom dnu.





Karakteristične je građe s dva tipa bodlji.


Primarne su čvrste, duge i tupe, široko razmaknute, ružičasto smeđe do blijedo sive sa zelenkastim vrhovima, dok su sekundarne kraće i četinaste, blijedozelene, i gusto pokrivaju čahuru i korijen primarnih bodlji.



Promjer čahure može biti i do 7 centimetra, a primarne su mu bodlje, često obrasle mahovnjacima, algama i spužvama, dvostruko duže.


Inače su mu glavna hrana spužve, mahovnjaci i alge.


Ovi su primjerci izvađen udičarskim priborom s dubine od 120 metara na Južnom Jadranu oko 12 milja od kraja i, naravno, nakon fotografiranja vraćeni u more.