Stručnjaci smatraju da je Kina manje važan igrač u arktičkoj regiji i da je stoga daleko od prijetnje kakvom je prikazuje američki predsjednik, piše agencija France Presse.

Usprkos njegovoj tvrdnji da bi bez američke intervencije Grenland bio opkoljen kineskim podmornicama i razaračima, prisutnost Pekinga na Arktiku je minorna.

„Grenland nije preplavljen kineskim i ruskim plovilima. To je glupost”, tvrdi Paal Sigurd Hilde s norveškog Instituta za obrambene studije.

Skromna vojna prisutnost Kine nešto je narasla u drugim dijelovima Arktika u suradnji s Rusijom od početka njezine invazije na Ukrajinu 2022. godine.

„Jedini put koji Kina ima da stekne značajniji utjecaj na Arktiku jest preko Rusije”, rekao je Hilde.

Dvije države sve češće imaju zajedničke arktičke i obalne operacije, što uključuje i ophodnju bombarderima iz 2024. godine.

Kina ima i malobrojnu flotu ledolomaca opremljenih s malim podmornicama koje mogu mapirati morsko dno, kao i satelite za promatranje Arktika. Peking tvrdi da je njihova namjena znanstvena.

Raste li kineski utjecaj?

Takve aktivnosti „potencijalna su sigurnosna prijetnja ako kineska vojska ili čimbenici povezani s vojskom uspostave stalnu prisutnost u regiji”, smatra Helena Legarda s Mercator Instituta za kineske studije u Berlinu.

„Kina ima jasne ambicije proširiti utjecaj u regiji koju smatra sve važnijom arenom geopolitičkog nadmetanja”, rekla je stručnjakinja.

Peking je 2018. pokrenuo projekt Polarnog puta svile, arktičku verziju svoje inicijative Pojas i put. Kina također želi do 2030. postati „velika polarna sila”, piše France Presse.

Uspostavila je znanstvene istraživačke centre na Islandu i u Norveškoj, a kineske tvrtke ulagale su u projekte poput ruskog LNG-ja ili švedskih željeznica.

Nadmetanje s Kinom za sirovine i trgovinske rute na Arktiku moglo bi zaprijetiti europskim interesima, rekla je Legarda.

No, Kina u posljednje vrijeme tamo ne dobiva sve što želi. Odbijeni su njezini prijedlozi da kupi napuštenu pomorsku stanicu na Grenlandu, kao i zračnu luku u Finskoj.

SAD već dugo stvara pritisak na države da odbijaju kineske tvrtke. Grenland je 2019. tako odbio kineski Huawei za svoje 5G mreže. Pekingu zato uspijeva investirati u Rusiju, posebice u njezine sirovine i luke na sjevernoj obali.

Što Kina želi? 

Grenland ima osma najveća nalazišta rijetkih minerala na svijetu, elemenata ključnih za suvremene tehnologije poput električnih automobila i vojne opreme, stoji u podacima Američke geološke službe.

Iako Kina dominira svjetskom proizvodnjom tih ključnih elemenata, njezini pokušaji pristupa onim grenlandskim zasad su ograničenog uspjeha.

Projekt povezan s Kinom kod Kvanefjelda 2021. je iz ekoloških razloga zaustavila grenlandska vlada, dok je drugo nalazište na jugu otoka 2024. prodan tvrtki sa sjedištem u New Yorku nakon američkog lobiranja.

„U Danskoj i SAD-u je prije jednog desetljeća postojao strah da će rudarske investicije, nekoliko puta veće od GDP-a Grenlanda, dovesti do kineskog utjecaja, no te investicije nisu se nikad materijalizirale”, rekao je Jesper Willaing Zeuthen, profesor sa sveučilišta u danskom Aalborgu.

U novije vrijeme Peking „obeshrabruje angažman jer je diplomatska cijena bila previsoka”.

Transformacija pomorskih ruta

Kina se Polarnim putem svile želi povezati s Europom putem Arktika, zbog topljenja leda sve pristupačnijeg za brodove.

Kina i Rusija su u listopadu dogovorile razvoj Sjeverne morske rute (NSR) uz rusku sjevernu obalu.

Kineski brod prošle je godine putem Arktika stigao do Velike Britanije u 20 dana, upola manje nego uobičajenom rutom kroz Sueski kanal.

Novi put mogao bi transformirati svjetski pomorski promet i umanjiti ovisnost Kine o Malajskom prolazu.

No ti brodovi moraju biti modificirani za led, magla im otežava navigaciju, a vremenski uvjeti su ekstremni. Kineski brodovi stoga su prošle godine samo 14 puta prošli NSR-om, većinom prevozeći ruski plin.

Još jedna potencijalna ruta je sjeverozapadni prolaz koji prati kanadski arhipelag te potencijalno umanjuje rizik od rusko-kineske dominacije na sjeveru.

NSR ne prolazi pored Grenlanda te stoga ne može biti izvor Trumpove tvrdnje o kineskim brodovima koji preplavljuju njegove obale.

Zeuthen smatra da nema naznaka kineske vojne aktivnosti oko Grenlanda.

„Veoma je teško utvrditi da postoje stvari sigurnosni problemi”, zaključio je.