Primorsko-goranska županija započela je s pilot-projektom pametnog nadzora nad deponijom Škrljevo-Nova s ciljem sprječavanja ilegalnog odlaganja otpada i zaštitila vrijedne mineralne sirovine.

Radovi su počeli 9. siječnja, a projekt se provodi temeljem novih zakonskih ovlasti kojima je Županija preuzela upravljanje državnim zemljištima koja su godinama bila bez nadzora i često izložena devastaciji.

Neovlašteno odlaganje građevinskog i drugog otpada na takvim lokacijama predstavlja ozbiljan problem jer narušava okoliš, ali i izravno umanjuje vrijednost mineralne sirovine. Materijal onečišćen otpadom više se ne može koristiti u legalnim građevinskim projektima, čime nastaje šteta i za javni interes.

Na deponiji Škrljevo-Nova nalazi se više od 366 tisuća kubičnih metara viška iskopa, uglavnom tehničko-građevnog kamena pomiješanog sa zemljanim materijalom.

Taj je materijal gotovo u cijelosti nastao tijekom izgradnje državne ceste DC403, od čvora Škurinje do luke Rijeka, te predstavlja vrijedan resurs koji se može koristiti za daljnje infrastrukturne projekte ili prodavati putem javnih nadmetanja.

– U sklopu pilot-projekta instaliran je suvremeni sustav nadzora koji koristi umjetnu inteligenciju i u potpunosti je energetski autonoman. Sustav se napaja solarnim panelima i baterijama, što omogućuje njegov rad i na lokacijama bez električne infrastrukture.

Napredna videoanalitika razlikuje kretanje ljudi i vozila od životinja i vegetacije, čime se smanjuje broj lažnih alarma i osigurava učinkovit nadzor. Termalne kamere omogućuju pouzdanu detekciju i u noćnim uvjetima, magli ili lošem vremenu.

Putem 4G mreže sustav je povezan s pružateljem tehničke i tjelesne zaštite, a u slučaju sumnjivih aktivnosti interventne službe mogu odmah reagirati i izaći na teren. Oprema je prilagođena zahtjevnim vremenskim uvjetima te otporna na jake udare bure i obilne oborine, stoji na službenim stranicama Županije.

Cilj projekta je očuvanje vrijednosti mineralnih sirovina kao javnog dobra i uspostava učinkovitog sustava nadzora nad državnim zemljištima.

Ako se pilot-projekt na Škrljevu pokaže uspješnim, isti model pametnog nadzora postupno će se, sukladno financijskim mogućnostima, primijeniti i na druge ključne deponije na području Primorsko-goranske županije, zaključuju u PGŽ-u.