Vesna Pusić, bivša ministrica vanjskih poslova, izjavila je u emisiji Otvoreno HTV-a da se da se američka administracija vraća na pristup međunarodnim odnosima koji je poznat iz prošlosti, a to je podjela svijeta na sfere interesa.

“Monroeva doktrina govori da je Latinska Amerika sfera američkog interesa i da SAD ima pravo raditi što hoće, to je na neki način Trump i rekao prijetnjama Kolumbiji, Kubi i Meksiku. To podrazumijeva i da se druge dvije velike sile, Kina i Rusija mogu reflektirati na svoju sferu interesa i mislim da pažljivo gledaju poteze američke administracije. Po analogiji se može zaključiti de facto da Rusija u Ukrajini može raditi što želi, kad SAD pokupi svoje poluvodiče i čipove s Tajvana i Kina može raditi što želi na Tajvanu”, rekla je Pusić.

Rušenje moći saveznika

Miro Kovač, bivši ministar vanjskih poslova, kazao je kako Trumpova akcija u Venezueli predstavlja zaštitu američke sfere interesa.

“Želi se Americi smanjiti cijene energenata prije izbora, želi se stvoriti radna mjesta na jugu SAD-a gdje su rafinerije koje mogu prerađivati težu naftu iz Venezuele. To je sve povezano, Trump neće moći nastaviti sa svojom politikom ako ne bude imao čvrstu vlast. Nastavit će smanjivati utjecaj Kine i Rusije tako da ruši moć njihovih saveznika. Idemo sad na Iran gdje se priprema vojna akcija koju će voditi Izrael. Već su američki bombarderi otišli tamo. Moguća je i akcija protiv Irana, on smeta, saveznik je Rusije i Kine, isto kao i Venezuela”, pojasnio je Kovač.

Prof. dr. sc. Đana Luša, politologinja s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, istaknula je kako je Trump jasno nakon akcije kazao kako cilj nije demokratizacija ili promjena režima u Venezueli.

“Ulazimo u situaciju koja je vrlo opasna. Trump ne želi dugoročni angažman u Venezueli u smislu da sudjeluje u demokratizaciji, želi naftu. Postavlja se pitanje koliko je moguće kratkoročno dobiti što Trump želi zbog nestabilnosti u Venezueli, a drugo je pitanje koji su širi interesi. Trump želi onemogućiti sve ljevičarske lidere i poduprijeti snage bliže njemu, time će ovladati zapadnom hemisferom, svojim sferama utjecaja, a onda ide korak dalje najavljujući osvajanje Grenlanda, a odgovara mu i trenutačna situacija u Iranu”, dodala je.

Fragmentacija svjetskog poretka

Prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila, Sveučilište VERN, istaknuo je kako Rusiji ne odgovara bilo kakav konflikt sa SAD-om. Naglasio je kako je trenutačna geopolitička situacija vrlo složena.

“Imamo fragmentaciju svjetskog poretka, imamo fragmentirani gospodarski poredak, imamo regionalne podjele i imamo povezivanje određenih aktera za koje nismo pomišljali da će biti na istoj strani. Imamo i povezivanje velikih sila, Indija i Kina više nisu rivali već partneri i to zbog politike SAD-a. Multilateralni poredak utemeljen nakon II. svjetskog rata koji je donosio određene promjene i napretke sada polako nestaje, idemo prema multipolarnom poretku gdje velike sile odlučuju kako će se taj poredak razvijati, s time da se te velike sile ne moraju nužno dogovarati, nego svaka radi ono što može i što neće biti ‘prst u oko’ drugim velikim silama”, rekao je Cvrtila dodajući da ulazimo u vrlo neizvjesno razdoblje.

Cvrtila je rekao da je i geoekonomski poredak potpuno poremećen, te da u idućih pet godina sigurno ulazimo u stanje recesije.

Pusić je kazala kako Trump uništava svjetski poredak i pokušava uspostaviti novi u kojem međunarodno pravo i multilateralne organizacije postaju marginalizirane.

Europa se precjenjuje

“SAD je izašao iz 68 međunarodnih organizacija, sve vezane za UN. To je prošlo gotovo nezamijećeno, a de facto je ogroman napad na najvažniju multilateralnu organizaciju – UN – i one ugovore koji se odnose na međunarodno pravo. Trump i Putin su saveznici. Korištenje antagonizma između Amerike i Rusije kao sigurnosno opravdanje u tom kontekstu zvuči apsurdno jer oni jedni drugima daju legitimitet za preuzimanje kontrole nad svojom geopolitičkom sferom interesa. I sam Trump govori da ima odlične odnose s Putinom. Europa mora osvijestiti da Amerika više nije njezin saveznik”, rekla je Pusić.

Kovač je naglasio kako se Europa precjenjuje u strateškom smislu.

“Europa djeluje paralizirano, ona se boji sama sebe. Prvi Trumpov mandat je bio šansa za nas. Stvari se mijenjaju. Nikako da se to dogodi. Mi nemamo jedinstva, bojimo se preuzeti odgovornost za sigurnost na kontinentu. Zašto ne napravimo Europsko vijeće sigurnosti?, upitao je.

“Simulirajmo da Amerikanci kažu da će uzeti Grenland. Hoće li se Danska pozvati na članak 5 NATO saveza? Neće. Hoće li tražiti da se poštuje članak 42, stavak 7, ugovora o EU-a da moramo pokazati solidarnost ako je jedna država napadnuta. Neće, jer mi mislimo da će nas Amerika nastaviti štititi. Kad Amerika ocijeni da nešto nije u njenom interesu, mijenja se kurs. Nema tu puno emocija. Ako treba, Trump će napasti i Rusiju. Trenutačno neće jer je nuklearna sila. Gdjegod može progurati svoju priču, on će to učiniti”, rekao je Kovač, piše HRT.

.