„Sjedinjene Države počinile su jutros oružanu agresiju protiv Venezuele. To je duboko zabrinjavajuće i zaslužuje osudu”, navelo je rusko Ministarstvo vanjskih poslova u priopćenju, ocjenjujući da je “ideološko neprijateljstvo trijumfiralo nad ekonomskim pragmatizmom”, prenio je Reuters.

Rusija je istaknula da su izgovori za tu akciju „neutemeljeni” i podržala zahtjev Venezuele i čelnika latinoameričkih zemalja da se hitno sastane Vijeće sigurnosti UN-a.

“U trenutačnoj situaciji važno je, prije svega, spriječiti daljnju eskalaciju i usredotočiti se na pronalaženje izlaza iz situacije putem dijaloga.”

“Latinska Amerika mora ostati zona mira, kao što se i proglasila 2014. godine. Venezueli se mora zajamčiti pravo da sama određuje svoju sudbinu bez ikakva destruktivnog, a kamoli vojnog miješanja izvana”, poručila je Moskva.

Američki napad na Venezuelu među prvima je osudio i Iran, drugi važni saveznik Venezuele.

“Iransko Ministarstvo vanjskih poslova oštro osuđuje američki vojni napad na Venezuelu i drsko kršenje nacionalnog suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti zemlje”, navela je u priopćenju iranska diplomacija, žestoko kritizirajući “ilegalnu agresiju Sjedinjenih Država”, neprijatelja Islamske Republike Irana, prenio je AFP.

Vrhovni iranski vođa, ajatolah Ali Hamenei, poručio je da se pred neprijateljem ne smije pokleknuti.

„Ono što je važno jest da kada shvati da neprijatelj bahato pokušava nametnuti nešto zemlji, dužnosnicima, vladi i narodu, čovjek mora čvrsto stati nasuprot neprijatelju i isturiti prsa u znak otpora. Nećemo popustiti neprijatelju”, poručio je vrhovni iranski vođa, ajatolah Ali Hamenei dodavši “bacit ćemo neprijatelja na koljena”, prenosi Reuters.Kolumbija je najavila da će rasporediti svoje oružane snage na granici s Venezuelom.

Osude i uzbuna u regiji 

Kolumbijski predsjednik Gustavo Petro, blizak Maduru, ocijenio je da je potez Washingtona „napad na suverenost” Latinske Amerike i upozorio da će izazvati humanitarnu krizu.

“Opća uzbuna, napali su Venezuelu”, napisao je Petro na svojem X profilu. Zatražio je “hitan” sastanak Organizacije američkih država (OEA) i UN-a kako bi se očitovali o “međunarodnoj zakonitosti” te “agresije” na susjednu zemlju.

Čile je izrazio zabrinutost zbog napada i pozvao na mirno rješenje krize.

“Čile potvrđuje svoju privrženost temeljnim načelima međunarodnog prava, kao što su zabrana uporabe sile, nemiješanje, mirno rješavanje međunarodnih sporova i teritorijalna cjelovitost država”, poručio je čileanski predsjednik Gabriel Borić na platformi X.

Osuđujući napad, Meksiko je upozorio da svaka “vojna akcija ozbiljno ugrožava regionalnu stabilnost”.

“Vlada Meksika najoštrije osuđuje i odbacuje vojne akcije koje su posljednjih sati jednostrano izvršile oružane snage Sjedinjenih Država protiv ciljeva na teritoriju Bolivarijanske Republike Venezuele”, navelo je Ministarstvo vanjskih poslova u priopćenju.

Kritikama se pridružio i Urugvaj.

“Urugvaj odbacuje, kao što je to uvijek činio, vojnu intervenciju jedne države na teritoriju druge te potvrđuje važnost poštovanja međunarodnog prava i Povelje UN-a, posebice temeljnog načela da se države moraju suzdržati od prijetnje silom ili uporabe sile protiv teritorijalne cjelovitosti ili političke neovisnosti bilo koje države, ili na bilo koji drugi način nespojiv s ciljevima Ujedinjenih naroda”, priopćilo je urugvajsko Ministarstvo vanjskih poslova.

S druge strane, argentinski predsjednik Javier Milei, veliki američki saveznik, podržao je odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa da napadne Madura.

“Sloboda napreduje. Živjela sloboda, dovraga”, napisao je Milei na platformi X.

Milei je na X-u objavio videozapis sa svojom izjavom u kojem se vidi kako govori na samitu opisujući Madura kao prijetnju regiji te podržavajući pritisak koji Trump vrši na Caracas.

“Prošlo je vrijeme mlakog pristupa ovoj temi”, rekao je Milei prema videozapisu objavljenom na njegovu X profilu.

Europa zabrinuta, Španjolska nudi posredovanje

Britanski premijer Keir Starmer izjavio je da njegova zemlja nije sudjelovala u napadima Sjedinjenih Država na Venezuelu te da želi razgovarati s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i saznati sve činjenice o tome što se dogodilo.

“Prvo želim utvrditi činjenice. Želim razgovarati s predsjednikom Trumpom. Želim razgovarati sa saveznicima. Mogu biti apsolutno jasan da nismo bili uključeni… a uvijek govorim i vjerujem da bismo svi trebali poštovati međunarodno pravo”, rekao je u izjavi britanskim medijima.

Španjolska je ponudila posredovanje u krizi.

“Španjolska poziva na deeskalaciju i umjerenost” te je “spremna ponuditi usluge posredovanja kako bi se postiglo mirno i dogovorno rješenje trenutačne krize”, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova.

Zabrinutost je izrazila i Njemačka.

“Pozorno pratimo situaciju u Venezueli i s velikom zabrinutošću primamo na znanje najnovija izvješća. Ministarstvo je u bliskom kontaktu s veleposlanstvom u Caracasu. Situacija je u nekim aspektima još uvijek nejasna. Krizni stožer njemačke vlade sastaje se danas u ministarstvu”, navelo je njemačko Ministarstvo vanjskih poslova.

Poljski premijer Donald Tusk istaknuo je da je nova godina počela teškim udarcem.

“Svjedočimo napadu američkih snaga na Caracas, glavni grad Venezuele. Godina 2026. stoga počinje teškim udarcem. Imat ćemo priliku analizirati posljedice ovog napada na situaciju u našoj regiji. Događaj poput današnjeg američkog napada na Venezuelu utječe na cijeli svijet; reagirat ćemo i pripremiti se za ovu novu situaciju”, rekao je Tusk na konferenciji za novinare.

Reagirala je i Italija.

“Premijerka Giorgia Meloni pozorno prati situaciju u Venezueli i ostaje u stalnom kontaktu s ministrom vanjskih poslova Antoniom Tajanijem, osobito radi prikupljanja informacija o našim sunarodnjacima”, priopćio je njezin ured.