REUTERS
Prema dostupnim informacijama, daljnjih američkih napada navodno neće biti, a predsjednik Donald Trump smatrao bi operaciju završenom uklanjanjem Madura s vlasti
povezane vijesti
Američki državni tajnik Marco Rubio ne očekuje nastavak akcija protiv Venezuele nakon uhićenja Nicolasa Madura, rekao je republikanski senator Mike Lee, a objavio je BBC.
Mike Lee potvrdio je uhićenje predsjednika Venezuele Nicolasa Madura, kojemu će se suditi prema optužbama u SAD-u, nakon telefonskog razgovora s Rubiom.
“On (Rubio) ne očekuje daljnje akcije u Venezueli sad kad je Maduro u američkom pritvoru”, rekao je senator Lee.
Lee dodaje da su američki napadi provedeni “kako bi se zaštitili i obranili oni koji izvršavaju nalog za uhićenje”.
REUTERS/Maxwell Briceno
Tko će voditi Venezuelu nakon Madura? Regija u neizvjesnosti
Ako se potvrdi da je Nicolás Maduro uhićen i odveden iz zemlje, pozornost će se odmah usmjeriti na pitanje tko će preuzeti vlast u Venezueli.
Prema dostupnim informacijama, daljnjih američkih napada navodno neće biti, a predsjednik Donald Trump smatrao bi operaciju završenom uklanjanjem Madura s vlasti.
No tko će preuzeti vlasti?
U tom bi se slučaju posebno trebalo pratiti troje ključnih aktera: potpredsjednicu Delcy Rodríguez, ministra unutarnjih poslova Diosdada Cabella i ministra obrane Vladimira Padrina. Svo troje pojavilo se na televiziji svega nekoliko sati nakon napada i potencijalni su kandidati za preuzimanje vodstva.
Padrino i Cabello imaju snažan utjecaj unutar vojske, koja bi im mogla ostati lojalna. Upravo će uloga oružanih snaga biti presudna u odlučivanju tko će preuzeti upravljanje državom. Rodríguez, s druge strane, raspolaže većom civilnom i gospodarskom moći, ali nema jednak pristup vojnim strukturama kao Cabello i Padrino.
Velika nepoznanica ostaje i ponašanje oporbe, koju predvodi María Corina Machado. Nakon što je oporba proglasila pobjedu na izborima u srpnju 2024., zahtijeva stvarne političke promjene i vjerojatno se neće zadovoljiti isključivo odlaskom Madura iz predsjedničke palače.
REUTERS
Kolumbija rasporedila snage
U međuvremenu se na razvoj situacije pripremaju i susjedne zemlje. Kolumbijski predsjednik Gustavo Petro najavio je raspoređivanje snaga sigurnosti duž granice s Venezuelom.
Iz Bogote su poručili kako su u tijeku pripreme za mogući masovni priljev venezuelanskih izbjeglica nakon američkih napada na Caracas i druge dijelove zemlje.
Kolumbija i Venezuela dijele više od 2.000 kilometara kopnene granice, a kroz povijest su gospodarske i sigurnosne krize u obje zemlje poticale milijune ljudi da utočište potraže s druge strane granice.
REUTERS/Leonardo Fernandez Viloria
Slučaj Noriega
Godine 1989., američki predsjednik George Bush, koji je bio i bivši direktor CIA-e, naredio je invaziju na Panamu da bi uhvatio državnog diktatora, generala Manuela Noriegu, bivšeg američkog obavještajnog agenta kojega su američke vlasti tražile zbog trgovine drogom.
Bila je to zadnja američka vojna intervencija u Latinskoj Americi prije zarobljavanja i izvođenja iz zemlje u subotu venezuelskog predsjednika Nicolása Madura, kako je potvrdio aktualni američki predsjednik Donald Trump.
Događaj su pratili i napadi usmjereni osobito na glavni panamski grad.
Godine 1989. je u operaciji pod nazivom Just Cause sudjelovalo oko 27.000 američkih vojnika, među kojima i 13.000 onih koji su bili stacionirani u Panami. Operacija je službeno rezultirala s 500 smrtnih slučajeva, no nevladine su organizacije procijenile da se broj žrtava može mjeriti u tisućama.
Dana 20. prosinca, američki su vojnici preuzeli kontrolu na ulicama glavnoga grada. Nakon dva tjedna, tijekom kojih se sklonio u vatikanskom veleposlanstvu, Manuel Noriega predao se 3. siječnja 1990.
Dvije godine prije zarobljavanja Noriega je tvrdio da je na njegovu glavu raspisana nagrada jer je odbio surađivati s američkim planom invazije na Nikaragvu.
Sud na Floridi osudio ga je na 40 godina zatvora zbog trgovine drogom i pranja novca, a kazna mu je prepolovljena zbog dobrog ponašanja.
Bio je sukcesivno pritvaran, sve do smrti 2017., u Sjedinjenim Državama, Francuskoj i Panami zbog trgovine drogom, pranja novca i prisilnih nestanaka protivnika tijekom svojega mandata na vlasti (od 1983. do 1989.).
