Za svaku vlast u Hrvatskoj, jedno od ključnih pitanja su – umirovljenici. Dok oni čine praktički jednak omjer u stanovništvu kao i zaposleni, izazov za svaku vlast je odnos prema generaciji treće dobi, a aktualna vlast u zadnjih je godinu dana povukla neke poteze koji na duge staze mogu olakšati socijalnu poziciju umirovljenika.

Ono što je već učinjeno jest nova formula usklađivanja mirovina te se umjesto dosadašnjeg omjera krenulo u smjeru kojem korisnici mogu imati veći benefit, a tu je i povećanje najniže mirovine – najniža mirovina je povećana s indeksa 103 posto na 106 posto osnovne vrijednosti. Upravo ovih dana svjedočili smo i primjeni novog godišnjeg dodatka mirovini. Iako je to najprije nazvano 13. mirovinom, iz Vlade su sami poručili da se ne radi o tome, ali sa 6 eura po godini staža, većina je ipak dobila skoro 250 eura dodatka – to je, po prilici, prosječna božićnica kakvu su dijelile firme, pa je u prosjeku ipak solidno. Počela je i primjena mjere povećanja invalidskih i najnižih mirovina, a ovoga tjedna na sjednici Vlade ispravit će se i sve vezano uz asistenciju za osobe s invaliditetom. Iako to ide pod prisilom odluke Ustavnog suda, ipak valja priznati da se reagira brzo, i da će greške biti ispravljene već do nove godine. Realizacija se očekuje tijekom 2026.

Kad smo već kod statistike, prosječna starosna mirovina danas prelazi 700 eura, a manji reformski paket koji se donosi predviđa i fleksibilniji odlazak u mirovinu, te ukidanje penalizacije korisnicima prijevremene starosne mirovine koji navrše 70 godina. Njihov polazni faktor izjednačuje se s onim za redovitu starosnu mirovinu. Trenutno je čak oko 120.000 osoba starijih od 70 godina u prijevremenoj mirovini, i njihove mirovine rastu prosječno za 57 eura. Kako bi se reklo, nije puno, ali čovjeka veseli.

Za one koji se vesele radu, a ima i takvih, novost je i da umirovljenici stariji od 65 godina mogu raditi u punom radnom vremenu i primati 50 posto od svoje mirovine – ranije su mogli raditi pola radnog vremena uz cijelu mirovinu. Mjera potiče starije da se vrate na tržište rada, kako bi se ublažio nedostatak radne snage u brojnim sektorima. Tako se kotač u Hrvatskoj na neki način vraća u rikverc, to jest puni krug od 360 stupnjeva – nekad smo relativno mlade ljude slali u mirovinu jer je zaposlenih bilo previše, a sad je obrnuto, stručnih kadrova nam nedostaje i ponovo šaljemo umirovljenike u svijet rada. Za one koji su rano umirovljeni, to je dobra prilika za dodatnu zaradu, a istovremeno i svojevrsna brana nekontroliranom ulasku stranih radnika u Hrvatsku. To je i svojevrsna »amerikanizacija« jer sada i u Hrvatskoj ljudi počinju raditi dva posla istovremeno, ili ovako kao umirovljenici ponovo rade kao nekad – ključno je da imaju pravo za naplatu svog rada, i da im država ne dira više u stečena prava, a dopušta da paralelno primaju mirovinu i rade. Za one koji to žele i imaju forze, zašto ne?! Tako je mogućnost rada i istovremene isplate mirovine proširena je i na korisnike invalidske mirovine koji se zaposle na manje od tri i pol sata dnevno – u vrijeme kad je rad od kuće na nekim IT poslovima itekako moguć, to je velika stvar za osobe s invaliditetom.

Ono što ostaje duboki socijalni problem, to su najniže mirovine – prima ih čak 275.000 osoba, a nakon srpanjskog usklađivanja, najniža mirovina prosječno je porasla za 40,13 eura, s 421,96 na 462,09 eura. To je novac s kojim je, realno, nemoguće živjeti, posebno osobama koje žive same, ali većina ljudi koja je odradila puni radni vijek, ipak ima nešto bolja primanja. To je problem na kojem će država morati nastaviti raditi, i to je jedno od ključnih socijalnih pitanja za Vladu.

S druge strane, rađaju se nova prava poput dodatnog staža za rođeno ili posvojeno dijete koji raste na 12 mjeseci. To je snažna demografska mjera, a s obzirom na to da ravnopravan status imaju i posvojitelji, to pokazuje da postoji poseban senzibilitet za tu skupinu ljudi. Nekad je u tom području vladao zakonski kaos, a sada su izjednačeni s biološkim roditeljima i kod staža i kod naknada – pa kad je već penzićima i dalje teško, barem da je mladim roditeljima status bolji.