Predsjednik Ukrajine

U novom mirovnom planu, Zelenskij prvi put Rusiji nudi povlačenje ukrajinskih trupa s istoka

Portal Novi list

Volodimir Zelenskij / Foto Ured predsjednika Ukrajine

Volodimir Zelenskij / Foto Ured predsjednika Ukrajine

O ključnom pitanju istočnog ukrajinskog Donbasa, Zelenskij je rekao da je "slobodna ekonomska zona" potencijalna opcija



Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij iznio je detalje ažuriranog mirovnog plana kojim se Rusiji nudi potencijalno povlačenje ukrajinskih trupa s istoka i stvaranje demilitarizirane zone na njihovom mjestu.


Iznoseći detalje o planu od 20 točaka koji su američki i ukrajinski izaslanici dogovorili na Floridi tijekom vikenda, javlja BBC, Zelenskij je rekao da će Rusi odgovoriti nakon što Amerikanci razgovaraju s njima.


Opisujući plan kao “glavni okvir za okončanje rata”, rekao je da predlaže sigurnosna jamstva SAD-a, NATO-a i Europljana za koordinirani vojni odgovor ako Rusija ponovno napadne Ukrajinu.




O ključnom pitanju istočnog ukrajinskog Donbasa, Zelenskij je rekao da je “slobodna ekonomska zona” potencijalna opcija.


Uspostava demilitarizirane zone


Novinarima je rekao da, s obzirom na to da je Ukrajina protiv povlačenja, američki pregovarači traže uspostavu demilitarizirane zone ili slobodne ekonomske zone. Svako područje s kojeg se ukrajinske trupe povuku morat će biti pod nadzorom Ukrajine, naglasio je.


“Postoje dvije mogućnosti”, rekao je Zelenskij, “ili se rat nastavlja ili će se nešto morati odlučiti u vezi sa svim potencijalnim ekonomskim zonama.”


Plan od 20 točaka smatra se ažuriranjem izvornog dokumenta od 28 točaka, o kojem se američki izaslanik Steve Witkoff dogovorio s Rusima prije nekoliko tjedana, a koji se općenito smatrao uvelike usmjerenim prema zahtjevima Kremlja.


Rusi su inzistirali da se Ukrajina povuče s gotovo četvrtine vlastitog teritorija u istočnoj regiji Donjeck u zamjenu za mirovni sporazum. Ostatak je već pod ruskom okupacijom.


Osjetljiva pitanja, uključujući pitanja o teritoriju, morala bi se riješiti “na razini čelnika”, ali novi nacrt pružio bi Ukrajini snažna sigurnosna jamstva i vojnu snagu od 800.000 ljudi, objasnio je Zelenskij.


Velik dio ažuriranog plana podsjeća na ono što je proizašlo iz nedavnih razgovora u Berlinu u kojima su sudjelovali američki pregovarači Witkoff i Jared Kushner s ukrajinskim i europskim čelnicima.


Radnja se zatim prošli vikend preselila u Miami gdje je tim američkog predsjednika Donalda Trumpa odvojeno razgovarao s ruskim izaslanikom Kirilom Dmitrijevim, a zatim s ukrajinskim i europskim dužnosnicima.


Zelenskij: Ne mogu to reći predsjedniku Trumpu


Čini se da sada postoji mnogo više detalja o teritorijalnom pitanju, iako je jasno da ukrajinska strana nije uspjela postići konsenzus s Amerikancima.


Zelenskij je objasnio da ako je Ukrajina spremna povući svoje snage za pet, 10 ili 40 kilometara u 25% Donjecka koje još uvijek drži pod kontrolom kako bi stvorila ekonomsku zonu, čineći ga praktički demilitariziranim, tada bi Rusija morala učiniti isto “sukladno tome za pet, 10 ili 40 kilometara”.


Ruske trupe trenutno se nalaze oko 40 kilometara istočno od “pojasa tvrđava” oko ukrajinskih gradova  Slavjanska i Kramatorska, nakon što su zauzeli grad Siversk.


Ruski predsjednik Vladimir Putin vjerojatno neće biti impresioniran vrstom kompromisa koji se predlaže za Donjeck. Ovog je mjeseca rekao da će Rusija silom preuzeti kontrolu nad cijelim istokom Ukrajine ako se ukrajinske trupe ne povuku.


Međutim, Trump se zalaže za sporazum kojim bi se okončao gotovo četverogodišnji rat u punom opsegu, a ukrajinski predsjednik vjeruje da Rusija ne može odbiti američki plan.


“Ne mogu reći predsjedniku Trumpu: ‘Gledajte, mi smo protiv mirnog rješenja'”, rekao je Zelenskij novinarima. “Ako pokušaju sve ometati, predsjednik Trump bi nas morao snažno naoružati, a istovremeno bi im nametnuo sve moguće sankcije.”


O slobodnoj ekonomskoj zoni u Donjecku


Zelenskij je jasno dao do znanja da bi, ako bi se u Donjecku uspostavila slobodna ekonomska zona, ona morala biti pod ukrajinskom upravom i policijom – “definitivno ne pod takozvanom ruskom policijom”.


Trenutna linija fronta tada bi postala granica ekonomske zone s međunarodnim snagama na terenu duž linije kontakta kako bi se osiguralo da nema ruske infiltracije.


Rusija je do sada odbacila europski prijedlog o nadzoru bilo kakvog mirovnog sporazuma putem Koalicije voljnih kao “drsku prijetnju”.


Zelenskij je rekao da bi se trebao održati referendum o cijelom mirovnom planu, a samo bi se referendumom moglo odlučiti o ideji potencijalne slobodne ekonomske zone u Donbasu.


Naglasio je da bi se oko nuklearne elektrane Zaporižje, koju trenutno okupira Rusija, morala uspostaviti i ekonomska zona te da bi se ruske trupe morale povući iz četiri druge ukrajinske regije – Dnjepropetrovska, Mikolajiva, Sumija i Harkiva.


Trenutni američki prijedlog za nuklearnu elektranu jest da bi Ukrajina, SAD i Rusija njome zajednički upravljaju, ali Kijev se s tim nije složio, rekao je Zelenskij.


Predviđena nažna sigurnosna jamstva


Glavne točke plana potvrđuju suverenitet Ukrajine i predlažu pakt o nenapadanju između Rusije i njezinog susjeda s mehanizmom praćenja.


Osim snažnih sigurnosnih jamstava koja odražavaju Članak pet NATO-a, koji od članica zahtijeva da pomognu savezniku pod napadom, Ukrajini bi se trebala dopustiti maksimalna vojna snaga od 800.000 ljudi u mirnodopsko vrijeme.


Još uvijek se vode rasprave o američkom planu za primanje naknade u zamjenu za sigurnosna jamstva, pa Zelenskij kaže da to trenutno nije dio dokumenta.


Ne postoji referenca koja bi Ukrajini zabranila pridruživanje NATO-u, što je bilo u izvornom planu od 28 točaka i nešto što je Rusija dosljedno zahtijevala.


Najnoviji okvir predlaže da se Ukrajina pridruži Europskoj uniji s definiranim datumom pristupanja. Trenutno je kandidatkinja, ali niz drugih zemalja kandidatkinja smatra se prvima u redu, poput Albanije.


Postoje planovi za investicijski fond za Ukrajinu od oko 200 milijardi dolara u koji bi bili uključeni i SAD i Europa.


Među ostalim točkama je i zahtjev da Ukrajina održi izbore što je prije moguće nakon potpisivanja sporazuma. Rusija i SAD su se zalagale za glasovanje, iako je to Ukrajini protuustavno, nakon što su proglasili vojno stanje zbog invazije velikih razmjera.