Zlatko Crnčec

Promjena smjera je - nužna

Zlatko Crnčec

Foto Davor Kovačević

Foto Davor Kovačević

Inflacija bi mogla biti niža od očekivane u slučaju slabijeg gospodarskog rasta kao posljedice događanja na globalnoj razini



Hrvatska narodna banka izašla je s procjenama za sljedeću godinu koje donose neke dobre vijesti. Ali su opet daleko od onih koje bi mi svi željeli čuti. I dalje nema šanse da hrvatsko gospodarstvo krene prema tome da postane lokomotiva koja bi zemlju ponijela bliže razvijenim zemljama s kojima dijelimo članstvo u EU-u, ali smo i dalje daleko od njihovog standarda življenja. Istina, stopa rasta našeg BDP-a bit će viša od njihovog, ali opet toliko mala da bi im blizu mogli biti tek za više stotina godina. Ako i onda. Štoviše, neke važne gospodarske grane su čak počele malo posustajati. Tako je ove godine zabilježen pad prihoda od turizma, što je, naravno, otvorilo pitanje je li postojeći model dosegnuo svoj vrhunac. Iako broj dolazaka u nekim destinacijama i dalje ostaje relativno visok, gosti troše manje, boravci su kraći, a, što je posebno bitno, dodatna je potrošnja slabija. To jasno pokazuje da se rast više definitivno ne može temeljiti isključivo na masovnom turizmu, suncu i moru, te povećanju cijena bez odgovarajućeg povećanja kvalitete.


Dio razloga, naravno, leži u vanjskim okolnostima. Gospodarska situacija u Njemačkoj i drugim ključnim emitivnim tržištima se pogoršala, inflacija i nesigurnost smanjuju raspoloživi dohodak, pa turisti opreznije planiraju putovanja i ograničavaju potrošnju. Međutim, najveći dio odgovornosti je ipak unutarnji. Postojeći model sve se više oslanja na sezonalnost, preopterećenu infrastrukturu i ponudu koja se malo razlikuje od destinacije do destinacije.


Ako želimo povećati prihode, nužna je promjena smjera. To podrazumijeva razvoj cjelogodišnje ponude, ulaganja u sadržaje više dodane vrijednosti, održivost i autentična iskustva. Umjesto kvantitete, fokus bi trebao biti na kvaliteti, jer jedino tako turizam može dugoročno ostati konkurentan i otporniji na vanjske šokove. Naravno, potrebno je dakle osigurati uvjete za povećanje prihoda od turizma, ali i istovremeno smanjiti njegov udio u ukupnom gospodarstvu. Turizam je prilično krhka i osjetljiva biljka koja loše reagira na bilo kakvu nestabilnost, bilo ona gospodarska ili sigurnosna. A tu stvari idu nabolje, ali puno presporo. HNB tako prognozira da će BDP ove godine realno rasti tri posto, a projekcija za sljedeću 2026. je 2,8. Što je bolje od ostatka eurozone, ali opet nedovoljno da se smanji udio turizma u ukupnom BDP-u, ali i zaostatak za razvijenim europskim državama. Hrvatska gospodarski napreduje, ali presporo i taj razmak prema najrazvijenijima nikako da se znatnije smanji. Istina, trebalo bi pogledati i u strukturu BDP-a i koliko je on osim turizma ovisan i o europskim sredstvima. Ali to je već jedna druga priča.




Prema projekcijama temeljenima na nacionalnom indeksu potrošačkih cijena, inflacija bi u 2025. godini trebala biti na 3,7 posto. Godinu ranije bila je na tri posto. Takvo ubrzavanje prvenstveno je posljedica snažnijeg rasta cijena energije i hrane, koji i dalje ostaju najosjetljivije komponente ukupne inflacije. Rast cijena energije nastavit će imati značajan utjecaj i tijekom 2026. S druge strane, očekuje se postupno usporavanje rasta cijena hrane, kao i temeljne inflacije.


To bi usporavanje moglo djelovati ublažavajuće na ukupnu stopu inflacije u srednjem roku. Inflacija bi mogla biti niža od očekivane u slučaju slabijeg gospodarskog rasta kao posljedice događanja na globalnoj razini. Takav scenarij smanjio bi pritiske na rast cijena. Suprotno tome, inflacija bi mogla premašiti predviđanja ako dođe do snažnijeg rasta plaća od trenutačno očekivanog. HNB predviđa da će inflacija u sljedećoj godini biti manja od ovogodišnje. To je dobra vijest za sve. U zadnjih nekoliko godina rast cijena nas je sve zaista prilično osiromašio. U ovom tekstu nema previše mjesta za analizu rada HNB-a, ali ni općenito uloge središnjih banaka na koje vlade nemaju nikakav utjecaj. Uglavnom, ako je HNB točno prognozirao, cijene hrane rast će sporije nego ove godine, ali će i BDP porasti manje. A što se tiče turizma, valjda će se neke reforme pokrenuti. Svi se nadamo da na ove tri stvari neće negativno utjecati globalna događanja koja je, kao što smo se puno puta uvjerili, nemoguće prognozirati.


više vijesti