Hrvatska je jedna od rijetkih članica Europske unije koja ima tri stupa mirovinske štednje, a to bi mogla postati praksa na razini cijele Unije. Europska komisija, potaknuta lošim demografskim trendovima, predlaže članicama automatski upis radnika u dobrovoljnu mirovinsku štednju, slično kao naš treći stup mirovinske štednje, ali bi i dalje ostala mogućnost da se iz njega ispišu, iako bi upis bio obavezan. Vijeće za ekonomske i financijske poslove Europske komisije (ECOFIN), koje ovog tjedna raspravlja o novom mirovinskom paketu, očekuje da radnici koji bi u dobrovoljnu štednju bili automatski uključeni, u njoj i ostanu, pri čemu se Vijeće poziva na primjere Ujedinjenog Kraljevstva i Novog Zelanda koji su pokazali da radnici koji se upišu u takvu štednju odlučuju dodatno uplaćivati za mirovinu.

Zajednički ciljevi

Europska komisija članicama predlaže tri koraka. Prvi korak je automatsko uključivanje radnika u sustave dopunskih mirovina, uz mogućnost da se po želji ispišu, a sve kako bi se povećao broj ljudi koji štede za dodatnu mirovinu. Drugi korak predlaže razvoj sustava za praćenje mirovina kako bi građani na jednom mjestu mogli vidjeti sva svoja mirovinska prava i iznos mirovine koji mogu očekivati, što bi trebalo potaknuti građane da osvijeste važnost dodatne mirovinske štednje i ulaganja u treći mirovinski stup, dok bi treći korak bio uvođenje nacionalnih pregleda mirovinskog sustava kako bi vlade imale jasniji uvid u pokrivenost, održivost i primjerenost svojeg mirovinskog sustava s više stupova. Komisija pritom ističe da bi države članice i socijalni partneri zadržali punu kontrolu nad organizacijom svojih mirovinskih sustava. Sve ove preporuke, navode u Komisiji, su samo poticaj da se građanima omogući lakši put do dodatne i sigurnije mirovine.

– Naš cilj je jasan: svatko bi trebao moći zadržati dobar životni standard u mirovini. Zbog toga smo usvojili sveobuhvatan pristup za jačanje dopunskih mirovina kako bi se dopunile, a ne zamijenile javne mirovine. Našim će se mjerama Europljanima pružiti bolji alati za pouzdano planiranje za starost, uz istodobno oslobađanje novih izvora financiranja za poticanje gospodarstva EU-a, poručila je povjerenica za financijske usluge Maria Luís Albuquerque pozvavši države članice da se pridruže naporima Komisije jer će učinkovita provedba na nacionalnoj razini biti ključna za postizanje tih zajedničkih ciljeva.

Neke članice, poput Italije i Poljske, su već uvele slične načine dobrovoljne štednje koji su već pokazali rezultate u smislu povećanja uplata, dok Irska automatski upis u dobrovoljnu mirovinsku štednju planira od iduće godine.

Inicijativa Europske komisije dio je šire strategije EU-a kojom se želi potaknuti građane da više štede i ulažu u mirovinu jer u mnogim državama javne mirovine neće biti dovoljne za održavanje životnog standarda u mirovini. Ostaje pitanje koliko će građana biti zainteresirano ulagati u treći stup s obzirom na činjenicu da su plaće u Hrvatskoj preniske da bi potaknule građane na dodatnu mirovinsku štednju, pri čemu su posebno pogođene žene kojima su mirovine u prosjeku za 24,5 posto manje od mirovina muškaraca.

Dugoročna održivost

Dobrovoljni mirovinski fondovi, odnosno treći mirovinski stup, imaju oko 485 tisuća članova i trenutno upravljaju imovinom vrijednom 1,58 milijardu eura. Ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić je u studenom, predstavljajući izmjene Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, u Saboru poručio da je daljnje jačanje trostupnog mirovinskog sustava ključno, jer samo takav pristup može osigurati dugoročnu održivost i primjerenu razinu mirovina. Prema njegovim riječima, 2023. godine je svega 21 posto korisnika izabralo mirovinu iz prvog i drugog stupa, dok je u listopadu 2025. to već na 33 posto. Pritom broj korisnika mirovine iz drugog stupa raste, a trenutačno ih je više od 20 tisuća.

Jači i učinkovitiji sustavi dopunskih mirovina ne pomažu samo građanima, nego mogu potaknuti i rast gospodarstva, smatraju u Europskoj komisiji, jer dugoročna štednja završava u ulaganjima koja jačaju europsku ekonomiju.

Isplata neindeksiranih mirovina

Izmjenama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima predviđa se mogućnost isplate mirovina koje se neće usklađivati, ali će zato u startu biti više od indeksiranih mirovina, koje se usklađuju dvaput godišnje. Te tzv. neindeksirane mirovine imat će fiksan iznos od početka do kraja isplate i neće ovisiti o inflaciji, a građani će moći birati između indeksiranih i neindeksiranih mirovina.

– Na ovakav način neindeksiranim mirovinama se korisniku omogućuje da njegova mirovina u startu, u onoj početnoj fazi isplate, bude značajno veća nego što je to onim korisnicima kojima će mirovina linearno rasti kroz godinu, kazao je ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić u saborskoj raspravi o predloženim izmjenama zakona.