U Antikvarijatu Ex Libris večeras je održana promocija knjige “Habsburg Empire: A waltz through past and present in the heart of Europe” (“Habsburška monarhija: šetnja kroz prošlost i sadašnjost u srcu Europe”).

Riječ je o drugoj po redu knjizi, odnosno svojevrsnom turističkom vodiču iz serijala Nestale Države čiji je autor talijanski novinar Giovanni Vale, a koji u Zagrebu živi i radi kao dopisnik od 2014. godine.

Njegova serija knjiga čitatelje vodi kroz države koje više ne postoje, čime autor nastoji pokazati što je ostalo od države koje više nema, npr. arhitektura, jezik, kultura, gastronomija, ali i što misle ljudi koji danas žive u granicama tih država.

Prva knjiga bila je o Mletačkoj Republici, sada je izašla druga o Austrougarskoj koja još čeka svoj hrvatski prijevod, a najavljena je i treća o Osmanskom carstvu.

Kako je Vale istaknuo u Ex Librisu, na ideju je došao tijekom posjeta Dubrovniku kada je trebao ažurirati jedan francuski turistički vodič.

Primijetio je da se u gradu većina toga, i posjetitelja i suvenira i sadržaja, fokusira na seriju “Igra prijestolja” koja je tamo snimana, što mu je bilo neobično.

– Dubrovnik ima povijest Dubrovačke Republike koja nije ništa manje intrigantna od same serije, puna je političkih intriga, špijunaže, kazališnih obrata. I tada mi se javila ideja: zašto ne bismo umjesto klasičnih vodiča napravili vodiče kroz države koje više ne postoje…

Počeo sam intervjuirati povjesničare vezano uz Mletačku Republiku. Nisam iz Venecije, ali činilo mi se da je upravo Mletačka Republika dobra početna točka jer je riječ o jadranskoj priči koja nam je bliska – kazao je Vale te ispričao kako je crowdfunding kampanja prikupila 25.000 eura kako bi projekt započeo i pokazao se uspješnim, a sada već izdaju drugu knjigu.

Govoreći o tome što su te države bile, kako su funkcionirale i što je od njih ostalo danas u sjećanju, ističe kako se reakcije razlikuju: negdje prevladava ponos, negdje ljutnja, negdje zaborav.

– Primjerice, u Veneciji i Venetu postoji snažan ponos na Mletačku Republiku.

Kad govorimo o Austro-Ugarskoj, u Trstu i dalje postoji neka vrsta nostalgične svijesti o tome da je grad nekada imao ulogu kakvu danas nema.

S druge strane, u Banjoj Luci se mogu vidjeti grafiti Gavrila Principa što pokazuje sasvim drukčiji odnos prema tom carstvu.

U Zagrebu se, pak, vrlo jasno vidi pokušaj predstavljanja grada kao dijela srednje Europe, a ne Balkana. To je vrlo vidljivo i u turističkoj promociji – objasnio je Vale.

Na promociji koju je moderirao Ivan Jeličić s Filozofskog fakulteta u Rijeci govorio je i Jeremy F. Walton s projekta “ERC Revenant” koji je kazao kako mu je u Valeovom radu zanimljivo to što se nalazi na granici između akademskog promišljanja prošlosti i proučavanja postimperijalnih sjećanja.

Asistentica na Odsjeku kroatistike FFRI Matea Magdić također se osvrnula na knjigu, ali i o tome kako se kolektivno sjećanje na pojedine države, imperije ili osobe mijenja ovisno o političkom i nacionalnom kontekstu, što je objasnila na primjeru Zrinskih.

– Bitka kod Sigeta 1566., uloga Nikole Šubića Zrinskog, kasnije pogubljenje Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana 1671., svi ti događaji reinterpretirani su kroz stoljeća.

U 19. stoljeću, primjerice, dolazi do stvaranja snažnog nacionalnog narativa u kojem se Zrinski i Frankopani počinju tumačiti kao simboli borbe za domovinu, iako je značenje „domovine“ u 17. stoljeću bilo posve drukčije. Slično se događa i s Habsburzima.

Danas se često selektivno prisvajaju elementi srednjoeuropske baštine kako bi se Hrvatska simbolički distancirala od Balkana. To pokazuje koliko su narativi konstruktivni – zaključila je Magdić.

Tijekom razgovora s publikom govorilo se i o Rijeci, pa je zaključeno da je nužno razmišljati o svim državama kojih je grad bio dio kako bi se dobila cjelovita i jasnija slika.