Sabor je u petak izmijenio Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima kojem je cilj revitalizacija tih područja te se uvodi novi model stambenog zbrinjavanja i otkupom, a ne samo najmom, neuseljivog stana u državnom vlasništvu.

Ključna novina je i darovanje građevnog materijala za popravak stana u zadnjoj etaži ili potkrovlju etažirane obiteljske kuće.

Također, povećavaju se iznosi za dodjelu građevinskog materijala s 25 na 50 posto zbog rasta cijena građevinskih proizvoda i usluga, te se izjednačava iznos najamnine za sve korisnike stambenog zbrinjavanja na području njegove primjene. Tako će na čitavom potpomognutom području najamnina u državnim stanovima i državnim kućama iznosit 36 centi po kvadratnom metru.

Osim toga, zakonom se dodatno uređuje stambeno zbrinjavanje hrvatskih iseljenika, potomaka iseljenika i članova njihovih obitelji koji se vraćaju u Hrvatsku, u suradnji s Ministarstvom demografije.

Prihvaćen je zaključak saborskih radnih tijela kojim se ocjenjuje kako postoje posebno opravdani razlozi za povratno djelovanje odredbi članka 26. Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima.

Parlament je u hitnom postupku izmijenio i Zakon o mjerama ograničavanja kojima se jasnije definiraju kaznena djela i sankcije za kršenje mjera EU uvedenih Rusiji zbog agresije na Ukrajinu, a nacionalno zakonodavstvo usklađuje s direktivama EU.

Kroz EU direktivu jasnije se definiraju ključni pojmovi, kao što su imovina, gospodarski izvoz, povezane osobe te radnje koje se smatraju kršenjem mjera ograničavanja koje je EU uvela kao pritisak na Rusiju zbog agresije na Ukrajinu, a što uključuje prikriveni prijenos imovine, posredničko djelovanje, izmjene imovine ili upravljanje portfeljem u svrhu izbjegavanja sankcija. Za kršenje mjera propisuje se i kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Regulira se i prikupljanje statističkih podataka o kaznenim djelima kršenja sankcija te njihovo slanje Europskoj komisiji i periodično javno objavljivanje. Subjekti koji primjenjuju mjere ograničavanja obvezni su provjeravati podatke osoba i imovinu i čuvati dokumentaciju 10 godina, a reguliraju se i pitanja ovrhe koje provodi FINA, nad zamrznutim sredstvima, kao i dostava podataka od strane kreditnih institucija. Povećava se nadzor nad financijskim tokovima, a HNB i HANFA dužne su izvještavati Ministarstvo financija o primjeni mjeri ograničavanja.

Po hitnom postupku izmijenjen je i Zakon o reviziji kojim se pojednostavljuje sustav stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora. U cilju pojednostavljenja sustava stručnog usavršavanja trogodišnje razdoblje u kojem ovlašteni revizor ima obvezu stalno stručno se usavršavati, počinje od dana izdavanja odobrenja za rad.

Osim toga, ukida se obveza stalnog stručnog usavršavanja po strukturi na godišnjoj razini, ukida se obveza prikupljanja 35 sati godišnje, kao i obveza skupljanja 30 sati iz osnovnih aktivnosti na godišnjoj razini.

Izmijenjen je i Zakon o računovodstvu kojim se za dvije godine odgađa početak izvještavanja o održivosti za dio velikih, te srednje i male poduzetnike, odnosno za drugi i treći krug obveznika.

Po hitnom postupku izmijenjen je i Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara čime je stvoren normativni okvir za dovršetak radova na obnovi zgrada sa statusom kulturnog dobra na području Zagreba koji se financiraju iz EU i nacionalnim sredstvima.

Ministarstvo kulture i medija od 1. siječnja 2026. preuzet će obavljanje upravnih i stručnih poslova zaštite i očuvanja kulturnih dobara na području Grada Zagreba koje je obavljao zagrebački Gradski ured za zaštitu spomenika kulture i prirode.

No, uvodi se i prijelazno razdoblje pa će tako nadležno gradsko tijelo do 31. kolovoza 2026. nastaviti obavljati upravne i stručne poslove zaštite i očuvanja kulturnih dobara predviđenih zakonom za područje Grada Zagreba jer je kraj lipnja rok za iskorištenje sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

Ministarstvo kulture će, uz njihovu prethodnu suglasnost, preuzeti djelatnike zagrebačkog Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode.