Premijer

Plenković u Rimu: Palestina nije priznala Hrvatsku ni prije 33 godine ni kasnije

Portal Novi list, Hina

Andrej Plenković

Andrej Plenković



Hrvatska podržava dvodržavno rješenje za Izrael i Palestinu, a što se tiče priznanja Palestine činjenica je da nije ni ona priznala Hrvatsku, rekao je u četvrtak premijer Andrej Plenković odgovarajući na pitanja iz publike nakon predavanja na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu.


“Razumijemo složenost situacije, posebno s ratom koji je počeo prije više od dvije godine. Nažalost, nemamo evidenciju da je prije 33 godine ili kasnije Palestinska samouprava donijela odluku o priznanju Hrvatske”, rekao je premijer odgovarajući na pitanje palestinskog veleposlanika pri Vatikanu Ise Kasisieha o tome hoće li Hrvatska priznati Palestinu.


Kazao je da je to provjeravao s ministarstvom vanjskih poslova te da je utvrđeno da se to nije dogodilo.




“Ne kritiziram, to kažem samo kao informaciju koju ne treba izvlačiti iz konteksta”, rekao je Plenković.


Istaknuo je da Hrvatska podupire rješenje o dvije države.


“Stav svih hrvatskih vlada bio je i ostao – dvodržavno rješenje”, istaknuo je.


Izrazio je žaljenje zbog velikog broja civilnih žrtava u ratu koji je izazvao Hamas terorističkim napadom 7. listopada 2023. i rekao da Hrvatska želi nastaviti pružati humanitarnu pomoć palestinskim teritorijima.


Papinska diplomacija inspirira političke čelnike i obične građane


Papinska diplomacija, duboko predana mirnom rješavanju sukoba, trajni je izvor inspiracije za političke čelnike i obične građane, rekao je premijer Andrej Plenković u četvrtak na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu.


„U vrijeme kada se naš svijet suočava s dubokom nestabilnošću – obilježenom sukobima, humanitarnim krizama i erozijom povjerenja u multilateralne institucije – moralni glas Svetog Oca i diplomacija Svete Stolice i dalje nadahnjuju mir, pravdu i ljudsko dostojanstvo“, poručio je premijer.


U sklopu službenog posjeta Svetoj Stolici, premijer je održao predavanje na sveučilištu Gregoriana u kojem je analizirao turbulentnu sadašnjost te iznio promišljanja o kolektivnoj odgovornosti za oblikovanje mirne, sigurne i prosperitetne budućnosti.


Globalni autoritet postaje sve više multipolaran, potaknut brzim usponom novih središta ekonomske i političke gravitacije. “U tom kontekstu, papinska diplomacija – duboko posvećena mirnom rješavanju sukoba – ostaje trajni izvor inspiracije i za političke vođe i za obične građane”.


Istaknuo da je Gregorijanski kolegij, kao crkvena, papinska i isusovačka institucija, stoljećima oblikovao intelektualni život, moralnu imaginaciju i diplomatsku praksu.


Govorio je i o povijesnom dijalogu Hrvatske sa Svetom Stolicom, podsjetivši da je Hrvatska više od trinaest stoljeća utkana u tkivo zapadnog kršćanstva.


Danas Hrvatska i Sveta Stolica dijele ne samo zajedničku duhovnu baštinu, već i duboku predanost ljudskom dostojanstvu, izgradnji mira i kulturnim vrijednostima koje definiraju Europu, kazao je premijer.


„Europska unija – najambiciozniji politički projekt kontinenta – najjasniji je dokaz da je pomirenje moguće kroz zajedničke institucije, solidarnost i zajednički cilj.


Iako nesavršena, Europska unija ostaje najuspješniji mirovni projekt na svijetu i dokaz da diplomacija može preoblikovati povijest, poručio je.


Naglasio je da Hrvatska snažno zagovara europsku perspektivu zemalja jugoistočne Europe, uvjerena da je to bitno za mir i stabilnost diljem kontinenta pozdravivši pozornost koju Sveta Stolica posvećuje ovom važnom strateškom cilju.


Uloga Papinskih sveučilišta


Kada je riječ o ideji mira, premijer je kazao kako Papinsko sveučilište Gregoriana – i druga papinska sveučilišta – igraju jedinstvenu i nezamjenjivu ulogu.


„Godine 2011. ovdje je otkrivena spomen-ploča u čast hrvatskom isusovačkom znanstveniku Ruđeru Josipu Boškoviću, naglašavajući dugogodišnje akademske i kulturne veze Hrvatske sa Svetom Stolicom. Bošković, kojeg je papa Benedikt XVI. pohvalio kao primjer skladnog jedinstva vjere i razuma, utjelovio je rijetku sintezu analitičke strogosti i duhovne dubine. On ostaje simbol plodnog susreta između znanosti, duhovnosti i ljudske znatiželje“, poručio je predsjednik Vlade.


Dodao je da diplomanti ove institucije nastavljaju tradiciju koja diplomaciju ne promatra samo kao pregovaranje, već kao službu čovječanstvu.


Predsjednik hrvatske vlade započeo je u četvrtak službeni posjet Svetoj Stolici sastankom s državnim tajnikom, kardinalom Pietrom Parolinom s kojim je razgovarao o bilateralnim odnosima, okončanju rata u Ukrajini te o europskoj perspektivi država jugoistočne Europe s naglaskom na BiH.


Plenkovića će sutra primiti papa Lav XIV.