Najvažnija uloga Zavoda bit će stvarati grad na zadovoljstvo građana. S obzirom na popriličnu stihiju koja dugo vlada u sferi planiranja razvoja, pred njim su jako zahtjevni zadaci, no s obzirom na to da će biti isključivo pod nadzorom struke, u cijelosti odmaknut od politike što do sada nije bila karakteristika planiranja, vjerujem u njegovu uspješnost.

Cilj nam je pokrenuti ga 1. ožujka iduće godine, što je poprilično optimistično s obzirom na zakonsku proceduru koja mu mora prethoditi, dok je minimum zaposlenih koji će imati pet.

Optimalno bi bilo devet, no u ovom trenutku za tako nešto sredstva su limitirajući faktor. U svakom slučaju ovaj će segment ubuduće u Rijeci voditi struka na zadovoljstvo građana, bez uplitanja politike, naglasila je gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić na panel raspravi “Kako planirati grad?”, održanoj u Društvu arhitekata Rijeka.

Jedno od najvažnijih pitanja

Jedno do najvažnijih pitanja opstojnosti Rijeke, njenog razvoja, gospodarskog buđenja i privlačenja novih stanovnika ili nastavak demografske katastrofe i svih ostalih devastacija koje su trenutno na sceni, dodatno je potencirano kad je u listopadu 2025. godine Gradsko vijeće Rijeke donijelo odluku o osnivanju Zavoda za prostorno uređenje Grada Rijeke.

Nove javne ustanove koja bi trebala postati centralno mjesto planiranja prostora, izrade strategije prostornog razvoja, provedbe natječaja i uspostave jasnih, transparentnih procedura za sve zahvate u prostoru grada.

Upravo stoga Društvo arhitekata Rijeka organiziralo je tribinu čija je nakana bila odgovor na ključna pitanja po pitanju rada Zavoda koji se u Rijeci organizacijski tek postavlja “na noge”.

Ključne teme koje su se otvorile panel raspravom bile su kako osigurati kompetentan, otvoren i interdisciplinaran kolektiv i o čemu on zapravo odlučuje, na koji način će Zavod surađivati sa strukom, drugim gradskim službama i građanima, što je realan cilj Zavoda u ovom mandatu i kako može doprinijeti dugoročnoj viziji razvoja Rijeke, kao i što smo naučili iz prijašnjih modela zavoda i zašto su ranije napušteni.

Na panelu su uz Rinčić sudjelovali Marin Račić, gradski vijećnik te Adam Butigan, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije. On line su se u raspravu uključili Nikša Božić, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba kao i Dragan Žuvela, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Splita koji su pak imali savjetodavnu ulogu objedinjenu u pitanju – što možemo naučiti od kolega iz drugih Zavoda, gradskih i županijskih.

Zaustavljanje stihije u iskorištavanju prostora

Prema iskazanom zanimanju, i apsolutnom “overbookingu” velike dvorane DAR-a, panel se slobodno mogao održati i u nekom znatno većem prostoru. S razlogom, jer riječ je o razvoju, iskorištavanju prostora i svim onim pitanjima što čine jedan od najvažnijih okvira u postizanju zadovoljnog života postojećeg stanovništva kao i mogućnost razvoja u željenom smjeru.

Uvodno se prepunom DAR-u obratio Marin Račić čiji je pristup bio vrlo zanimljiv jer prostoru nije pristupio defetistički, limitirajući razvoj činjenicom da je Rijeka u podjeli karata prilikom definiranja granica jedinica lokalne samouprave zakinuta, nego sa stavom, potkrepljenom primjerima, kako se i s onim što se ima itekako može ostvariti sve proklamirane i željene ciljeve.

Kao najjasniji “glas naroda” na skupu se iskazala Katarina Matak Radoš, predsjednica MO Grbci, koja je naglasila ponižavajuće isključivanje građana temeljnih organizacijskih jedinica grada iz bilo kakvog odlučivanja. Ujedno je zatražila i reviziju postojećih nasilnih i devastirajućih projekta koji se ni pod koju cijenu i ni na načine ne bi smjeli nastaviti.

Raspravu je na iznimno kvalitetan i stručan način moderirala Gorana Stipeč Brlić, predsjednica Društva arhitekata Rijeka kojoj treba uputiti velike pohvale na temeljitom i dinamičnom radu na organizaciji najrazličitijih tematskih skupova kojima je krajnji cilj optimalni razvoj Rijeke.

Zaustavljanje stihije u iskorištavanju prostora – sve s ciljem stvaranja grada koji će prije i iznad svega biti na korist, ugodu pa i ponos njegovim stanovnicima.