Naftna industrija Srbije na udaru zbog ruskog vlasništva / REUTERS
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić priznao je u utorak da Rusi ne žele prodati svoj udio u kompaniji, ustvrdivši kako "nije riječ o novcu, već o politici"
Situacija na tržitu naftnih derivata u Srbiji, unatoč američkim sankcijama Naftnoj industriji Srbije (NIS) u većinskom ruskom vlasništvu, još ne izgleda dramatično, ali bi uskoro mogla prouzročiti postupno zatvaranje petine benzinskih postaja u zemlji, pišu u srijedu beogradski mediji.
Sankcije ureda američkog ministarstva financija (OFAC) ruskom energetskom sektoru, uvedene početkom godine, za rusko-srpsku tvrku su na snazi od 9. listopada i nema naznaka da će NIS dobiti licencu kojom bi osigurao dotok sirove nafte naftovodom Janaf ili drugim izvorima.
Američki dužnosnici su dosad više puta upozoravali službeni Beograd da ne žele rusko vlasništvo (56,15 posto) koje “treba biti – nula”, ali ni uz više odgoda primjene sankcija tijekom posljednjih devet mjeseci to se nije dogodilo, unatoč “šetnji dionica” među kćerima-firmama koje nisu pod udarom sankcija.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić priznao je u utorak da Rusi ne žele prodati svoj udio u kompaniji, ustvrdivši kako “nije riječ o novcu, već o politici”.
U međuvremenu se pregovaralo o mogućnosti da ruska strana proda većinski paket čime bi se izbjegle sankcije, ali dogovor nije postignut. Rafinerija NIS-a u Pančevu je, poslije višednevnog održavanja sustava, jučer počela proces obustave i gašenja do minimima održivosti tako da rafinerijski sustav bude spreman za start “čim se za to steknu uvjeti” i dobije potvrda o raspoloživosti sirove nafte, čiji je dotok dominatno ovisi o isporuci Janafovim cjevovodom.
Srbijanske vlasti odlučile su održati platni promet s NIS-om do kraja ovog tjedna, uz rizik države da tzv. sekundarne sankcije utječu na platni promet domaćih banaka.
Prema službenim podacima, NIS upravlja s oko 20 posto benzinskih postaja u Srbiji, ali od prodaje goriva ostvaruje skoro 50 posto prometa na tržištu, što znači da prodaje više goriva nego svi drugi. Suvlasnik NIS-a je i država Srbija (29,87 posto), a dionice posjeduju i građani, sadašnji i bivši djelatnici i drugi manjinski dioničari.
Negativan rasplet situacije mogao bi dovesti do postupnog zatvaranja NIS-ovih i Gazpromovih postaja – 356 od ukupno 1520 u cijeloj Srbiji.
Sankcije od 13. prosinca počinju vrijediti i za ruski LUKoil, pa će i on ostati bez opskrbe.
“Kad NIS potroši operativne zalihe na postajama mi im ne možemo davati iz pričuve, ni LUKoilu od 13. prosinca – onda bi cijela Srbija dobila sankcije”, rekao je u utorak Vučić.
Poručio je da će goriva biti – “ali na drugim benzinskim postajama”.
Potraju li sankcije, Srbija se mora dodatno okrenuti uvozu naftnih derivata iz zemalja okruženja, što je skuplja opcija i zahtjeva dodatnu logistiku, pa stručnjaci upozoravaju da bi to mogao biti generator lančanih poskupljenja i inflacije.
