Na ovogodišnji Crni petak trgovci u Hrvatskoj ostvarili su dosad rekordnih 106,8 milijuna eura prometa ili 5,5 posto više nego lani, pokazuju podaci iz sustava fiskalizacije Porezne uprave, dok je potrošnja na lanjski Crni petak iznosila 101,3 milijuna eura. U djelatnosti trgovine na malo (bez trgovine motornih vozila i motocikla) ispostavljeno je nešto manje od 5,1 milijun računa ili 0,5 posto više nego na Crni petak prošle godine.

Podaci Porezne uprave pokazuju i da je u tjednu Crnog petka, od 24. do 28. studenoga, u trgovini na malo također ostvaren značajan promet od 435,1 milijun eura, dok je u tjednu prije, odnosno od 17. do 21. studenoga, promet u maloprodaji iznosio 378,5 milijuna eura, što znači da je potrošnja u tjednu Crnog petka bila veća za čak 15 posto nego tjedan ranije. Podaci iz sustava fiskalizacije Porezne uprave tako pokazuju da je i u tjednu Crnog petka također ostvaren veći promet nego prošle godine, i to za 8,17 posto, ali uz blagi pad broja izdanih računa za 0,87 posto.

Rast dvije i pol godine

Sve su djelatnosti na Crni petak zabilježile povećan promet za 6,65 posto u odnosu na lanjski Crni petak, pokazuju podaci Porezne uprave, koji je ukupno iznosio 165,3 milijuna eura naspram lanjskih 155 milijuna, a fiskalizirano je više od 7,9 milijuna računa ili 1,57 posto više nego prošle godine.

Rast potrošnje na ovogodišnji Crni petak u odnosu na lanjski rezultat je kontinuiranog rasta prometa u maloprodaji koji se u Hrvatskoj bilježi zadnje dvije i pol godine. Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, potrošnja u listopadu čak je ubrzala u odnosu na mjesec prije – s 3,1 posto, koliko je na godišnjoj razini iznosila u rujnu, na 4,1 posto u odnosu na lanjski listopad. Pritom je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao za 1,6 posto, a promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima, osim trgovine motornim gorivima i mazivima, porastao je za 7,7 posto.

Uz pretpostavku nastavka pozitivnog trenda u maloprodaji, Hrvatska gospodarska komora očekuje rast potrošnje i u prosincu te procjenjuje da bi u mjesecu darivanja potrošnja mogla iznositi oko 2,5 milijardi eura, u odnosu na lanjskih 2,3 milijarde.

Iako stabilan i kontinuirani rast potrošnje ukazuje na nastavak stabilnog rasta gospodarstva, koji Hrvatska ostvaruje već 19 kvartala zaredom, u trećem tromjesječju ove godine gospodarski rast je usporio s 3,4 posto, koliko je iznosio na polovini godine, na 2,3 posto, a prema procjenama Europske komisije, Hrvatske narodne banke pa i same Vlade, u idućoj godini očekuje se daljnje usporavanje rasta BDP-a koji bi na razini cijele godine trebao iznositi oko 2,5 posto.

Ovisnost o partnerima

U publikaciji »Ekonomski horizonti« Hrvatske udruge poslodavaca navodi se da je usporavanje rasta gospodarstva u trećem kvartalu ove godine posljedica sporijeg rasta osobne potrošnje i industrijske proizvodnje te pada izvoza usluga.

– Iako eksplozija mase plaća u javnom sektoru i subvencija podržavaju kupovnu moć građana, gotovo upola sporiji rast osobne potrošnje nego u prvoj polovini godine odražava sporiji rast zaposlenosti, pad inozemnih noćenja na vrhuncu turističke sezone i rast sklonosti štednji, navode u HUP-u i dodaju da se pad nenamjenskog potrošačkog kreditiranja zbog mjera HNB-a tek očekuje te procjenjuju da bi nam gospodarski rast u zadnjem ovogodišnjem tromjesječju trebao dodatno usporiti na dva posto ponajprije zbog pogoršanja trenutačne poslovne klime na tržištima najvećih trgovinskih partnera Hrvatske, manjeg rasta izvoza te stagnacije industrijske proizvodnje.

U HUP-u stoga očekuju da će usporavanje rasta hrvatskog gospodarstva, koje će i dalje bilježiti znatno veće stope rasta od prosjeka Europske unije i eurozone, rezultirati usporavanjem rasta osobne potrošnje, unatoč tome što se očekuje nastavak snažnog rasta plaća »pokretanog državnim intervencijama kroz masu plaća i minimalaca«.

Ostaje rizik rasta cijena

I dalje postoji rizik podizanja spirale rasta plaća i cijena u maloprodaji, upozoravaju u HUP-u, sve dok plaće rastu znatno brže od produktivnosti, a na štetu konkurentnosti u međunarodnoj razmjeni. HUP stoga u idućoj godini očekuje inflaciju na razini od oko 3,5 posto, odnosno gotovo dvostruko veću od prosjeka europodručja od oko 1,8 posto, i to zbog snažnijeg rasta cijena usluga, naročito u turizmu te i dalje snažne osobne potrošnje uslijed snažnijeg rasta ukupnih primanja zbog rasta mase plaća u javnom sektoru i povećanja minimalca. Za utjehu se očekuje blago popuštanje inflacije uvoznih cijena roba zbog povećanog kineskog izvoza na europska tržišta.