Grofu Nikolausu Peteru Draskovichu u neposrednoj blizini grada Osijeka u procesu denacionalizacije, nakon postupka koji je trajao godinama, vraćeno je oko 1700 ha javnog vodnog dobra. To je, prema stavu Hrvatskih voda, suprotno odredbama Zakona o vodama, a smatraju da nije ni u skladu sa Zakonom o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine.

Tvrde to u odgovoru na naš upit Hrvatske vode unatoč dvama rješenjima Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije od 1. kolovoza ove godine koja govore suprotno. Inače, središnjici te državne kompanije obratili smo se tragom priča koje u posljednje vrijeme kruže Osijekom, a u kojima se, između ostalog, postavilo pitanje može li rijeka Drava biti predmet povrata oduzete imovine.

– Sukladno Zakonu o vodama, rijeke su opće dobro i u vlasništvu Republike Hrvatske. Njima upravljaju Hrvatske vode, a na temelju članka 15. st. 2. istog zakona, javno vodno dobro u vlasništvu RH je neotuđivo, na njemu druga osoba ne može steći pravo vlasništva ni drugo stvarno pravo, osim prava građenja i prava služnosti, a pravni poslovi sklopljeni protivno članku 15. st. 10. Zakona o vodama su ništetni. Čestice javnog vodnog dobra vraćene su grofu Draskovichu na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine. Na temelju čl. 55. toč. 2. istog Zakona, propisano je da se ne vraća u vlasništvo i posjed imovina na kojoj nije moguće stjecanje prava vlasništva – jasan je stav i odgovor iz Hrvatskih voda na pitanje može li rijeka Drava (ili bilo koja rijeka u RH) biti privatno vlasništvo.

Javno vodno dobro samo je formalni upis – doslovno se navodi u rješenju Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije od 1. kolovoza ove godine – i razlikuje se od vodnog dobra jedino po tome što ga čine nekretnine u vlasništvu RH, a vodno dobro može biti u vlasništvu bilo koje pravne ili fizičke osobe. Istog su datuma iz tog ministarstva izišla dva rješenja kojima je praktično potvrđeno da je država ostala bez 1700 hektara zemljišta označenog kao javno vodno dobro u neposrednoj blizini Osijeka.

Nisu stranka u postupku

Riječ je o priči čiji korijeni sežu u 1997. godinu, no koja pravi zaplet dobiva prije tri godine, kada su velika područja, uglavnom pokrivena šumom, na području katastarskih općina Tvrđavica-Podravlje, Darda, Josipovac i Petrijevci, u procesu denacionalizacije, a na temelju dvaju rješenja Upravnog odjela za imovinskopravne poslove Osječko-baranjske županije (od 14. lipnja 2022. i 21. rujna 2022.), vraćena grofu Nikolausu Peteru Draskovichu. Riječ je uglavnom o zemljištima neposredno uz rijeku Dravu, a, što je posebno zanimljivo, neke čestice ulaze i u samu rijeku. Hrvatske vode zatražile su od Ministarstva pravosuđa da spomenuta rješenja oglasi ništavnim, no 1. kolovoza stigla je odbijenica.

– Sporne čestice bile su kao javno vodno dobro u vlasništvu RH pod upravljanjem Hrvatskih voda upisane u zemljišne knjige. Upis vlasništva na grofa Draskovicha obavljen je na temelju rješenja Upravnog odjela za imovinskopravne poslove OBŽ-a (Ispostava Đakovo), a kojim je vlasništvo na ovim česticama javnog vodnog dobra preneseno u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Osijeku na fizičku osobu (N. P. Draskovich). U okviru postupka povrata Hrvatske vode nisu bile stranka u postupku. Interese RH zastupalo je Općinsko državno odvjetništvo u Osijeku (Stalna služba u Đakovu) – kažu u službenom odgovoru iz središnjice Hrvatskih voda.

Hrvatske vode su, kažu dalje, za rješenja o povratu oduzete imovine grofu Draskovichu posredno saznale u studenome 2022. godine.

– Nakon saznanja o povratu javnog vodnog dobra Hrvatske vode više su puta tražile da budu uključene i obavještavane o svim postupcima, no zahtjevima Hrvatskih voda nije udovoljeno. Uloženi su i razni pravni lijekovi na ova rješenja o kojima su Hrvatske vode posredno dobivale saznanja. Na temelju dobivenih saznanja o naturalnom povratu javnog vodnog dobra, Hrvatske vode uputile su žalbu na rješenje Upravnog odjela za imovinskopravne poslove OBŽ-a i prijedlog za obnovu postupaka istom odjelu. Upućen je prijedlog za pokretanje obnove postupka Općinskom državnom odvjetništvu u Osijeku, Stalnoj službi u Đakovu. Pokrenut je upravni nadzor nad rješenjima koja su postala pravomoćna te zahtjev za njihovim oglašivanjem ništavnim pred Ministarstvom pravosuđa i uprave. Nakon rješenja Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije iz kolovoza 2025. godine, kojim je odbijen prijedlog Hrvatskih voda za oglašivanjem rješenja ništavnim, pokrenut je upravni spor na Visokom upravnom sudu u Osijeku. O svemu tome je obaviješteno i Državno odvjetništvo, koje u ovim slučajevima štiti interese RH – stoji u odgovoru iz Hrvatskih voda.

Stav je Ministarstva da Hrvatske vode nisu stranka u postupku povrata jer nisu vlasnik spornih čestica. Inače, stranka u postupku bile su Hrvatske šume. “Čestice na kojima je formalno upisano javno vodno dobro (njih ukupno 241, čiji se povrat traži podneskom od 28. lipnja 2022.) u naravi nisu pod upravljanjem Hrvatskih voda, već istima upravljaju Hrvatske šume”, pojašnjava se u jednom od rješenja Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo Ministarstva pravosuđa. U svojim obrazloženjima, osim stava da je razlika između javnog vodnog dobra i vodnog dobra samo formalna, navode i kako “nije sporno da bi na predmetnim česticama, da su u trenutku stupanja na snagu Zakona o vodama ostale u vlasništvu prijašnjeg vlasnika, mogao biti upisan samo status vodnog dobra”.

DORH se nije žalio

Upućeni u problematiku s kojima smo u razgovarali u proteklih nekoliko tjedana tvrde da su tijela koja su vodila postupak, čak i ako čestice nisu upisane kao javno vodno dobro (a ovdje su čestice uredno upisane), trebala od Hrvatskih voda tražiti identifikaciju čestica. To je, dodaju, uobičajena praksa. Rješenje, pogotovo drugostupanjsko, iz županijskog UO-a naše je sugovornike “pomalo iznenadilo”, no još više postupak Državnog odvjetništva, koje u ovom slučaju zastupa interese RH. Odgovor na pitanje zašto, naveden je u jednom od rješenja Ministarstva kojim se odbija prijedlog Hrvatskih voda. “Ni na jedno se rješenje, koje je pravomoćno, nije žalilo nadležno općinsko državno odvjetništvo, koje zastupa interese RH i koje je bilo na svim usmenim raspravama i uredno primilo sva rješenja”, navela je odvjetnica grofa Draskovicha. Treba reći i kako u tome dokumentu stoji i da grof “ne traži da mu se vrati ono što je u naravi rijeka Drava i njezini rukavci”. Također, valja reći i da država ima pravo prvokupa.

Kao što je spomenuto, pokrenut je upravni spor na Visokom upravnom sudu u Osijeku. Iz Osječko-baranjske županije stoga će, kratko kažu, pričekati okončanje toga postupka.

Bez namjere osporavanja prava grofa Draskovicha, posljedice bi na rad Hrvatskih voda mogle biti ozbiljne i dugotrajne. Neslužbeno doznajemo kako je realizacija nekoliko većih projekata već upitna, a postoji zabrinutost i oko uobičajenog rada na održavanju javnog vodnog dobra u svrhu prostora za obranu od poplave. Upućeni kažu da ovo nije kraj priče, jer predstavnici grofove obitelji nastavljaju bitku za povrat imovine.