Zanemarivanje, zlostavljanje i nasilje nad osobama s invaliditetom koje žive u institucijama rašireni su diljem Europske unije. Novo izvješće EU Agencije za temeljna p rava (FRA) pokazuje da su prava osoba s invaliditetom u institucijama ugrožena normalizacijom nasilja, preprekama za prijavljivanje zlostavljanja i manjkom kontrole. To nasilje uključuje vikanje i uvrede, prisilno liječenje, primjenu prevelike količine lijekova, proizvoljnu upotrebu mjera ograničavanja poput vezanja, radno i financijsko iskorištavanje te fizičko i seksualno nasilje. Osobe s intelektualnim teškoćama, djeca i starije osobe izložene su većem riziku od zlostavljanja. FRA stoga poziva države članice da poduzmu hitne mjere za sprečavanje nasilja, zaštitu žrtava i pozivanje institucija na odgovornost.

Trajne prepreke

U institucijama diljem Europe živi više od 1,4 milijuna osoba s invaliditetom. Deinstitucionalizacija se uglavnom ne provodi u skladu s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom, a mnogim su štićenicima u ustanovama prekršena njihova temeljna prava. Nasilju i zlostavljanju pogoduju kronični manjak osoblja i ograničeni resursi. Mnoge žrtve počele su doživljavati zlostavljanje kao normalno i nisu upoznate sa svojim pravima i kanalima za prijavu zlostavljanja. To stvara trajne prepreke te kulturu šutnje i nekažnjavanja, upozorava se u izvješću koje je obuhvatilo 27 država članica EU-a te zemlje kandidate Albaniju, Sjevernu Makedoniju i Srbiju.

U Hrvatskoj su, među ostalim, pronađene brojne manjkavosti Nacionalnog plana izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom za razdoblje od 2021. do 2027. godine, pa se među ostalim navodi kako on ne osigurava mjere prevencije i prekida institucionalnog nasilja te podsjeća na preporuke UN-ovog Odbora za prava osoba s invaliditetom Hrvatskoj da ukine zakone koji dopuštaju prisilnu institucionalizaciju na temelju invaliditeta, da se prekine praksa prisilnog liječenja i primjene mjera ograničavanja te da država stavi zaštitu osoba s invaliditetom od nasilja u svoje prioritete.

– Mogu reći da možda nema namjernog nasilja, ali nedostatak osoblja, prenapučenost, materijalni uvjeti i ukupna slika socijalnih i psihijatrijskih ustanova mogu dovesti do toga da se osoblje u odnosu prema korisnicima i pacijentima ponaša nasilno i s nedostatnom skrbi, citira se u izvješću nalaz predstavnika neovisnog tijela za praćenje iz Hrvatske.

Bez kontrole nad životom

U Uredu pravobranitelja za osobe s invaliditetom ističu da je izvješće pokazalo isto ono na što već godinama i sami upozoravaju: u ustanovama dolazi do verbalnog, psihičkog i fizičkog nasilja nad osobama s invaliditetom, do vezivanja, izdvajanja u sobe za izolaciju, sediranja prekomjernom upotrebom psihofarmaka…

– Iako su regulirana pravilnicima, ta su prisilna postupanja u suprotnosti s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom i njima se teško narušava ljudsko dostojanstvo i integritet osoba nad kojima se provodi. Još više nego kod obiteljskog nasilja, institucionalno nasilje ostaje u četiri zida jer je još veća ovisnost osobe nad nasilnikom koji je ujedno pružatelj skrbi, poručuje Darijo Jurišić, pravobranitelj za osobe s invaliditetom. Smještaj velikog broja ljudi na malom prostoru, stvara uvjete u kojima nasilje postaje učestalo, upozorava Jurišić. Smještajem u ustanove krše se temeljna ljudska prava na slobodu kretanja, na obiteljski život, na izbor mjesta za život.

– Osoba u potpunosti gubi kontrolu nad vlastitim životom i mogućnost upravljanja bilo kojim aspektom svog života počevši od najelementarnijih, što i kad će jesti, kad će ustajati, s kim će provoditi vrijeme i kako trošiti svoj novac. Takav sustav ne samo da ukida ljudsko dostojanstvo, nego je duboko dehumanizirajući i uskraćuje ljudima mogućnost ostvarivanja bilo kojeg životnog cilja. Zbog straha za njihovu sigurnost oduzeta im je većina ljudskih prava, upozorava pravobranitelj.

Uključivanje u zajednicu

Pred Hrvatsku, ali i druge države članice, FRA stavlja zahtjev da uključe osobe s invaliditetom u zajednicu, pojačaju zaštitu od nasilja, uvedu nadzor putem neovisnih, transparentnih i nenajavljenih posjeta institucijama. Europsku komisiju pozivaju da traži povrat sredstava od institucija u kojima se krše propisi, a države članice da osiguraju povjerljive i dostupne mehanizme kako prijaviti institucionalno nasilje bez straha od odmazde.