Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) danas pred sobom ima odluku kojom bi se dio inovativnih terapija, u najvećoj mjeri terapija za liječenje malignih bolesti, trebao prebaciti s Liste posebno skupih lijekova na proračune bolnica. Riječ je o inovativnim lijekovima za liječenje nekih oblika raka dojke, raka pluća i raka prostate te mijelofibroze. Pacijenti su ozbiljno zabrinuti za dostupnost inovativnih lijekova i liječenja bolesnika kojima takav lijek može spasiti život.

Vijest o tome u javnost je plasirao saborski zastupnik Mosta Zvonimir Troskot, tvrdeći da bi takva odluka dovela do urušavanja zdravstvenog sustava i onemogućila liječenje onkoloških pacijenata.

Apel udruga

Prebacivanje troška na bolnice značilo bi da će bolnice iz vlastitih limita iz kojih plaćaju sve svoje troškove morati plaćati i troškove terapija za pacijente oboljele od onkoloških bolesti. To će, znajući da su nam bolnice u minusu, u praksi dovesti do razlika među pacijentima i smanjiti dostupnost liječenja, upozorio je Troskot.

Skupi su se lijekovi desetljećima, naime, osiguravali preko bolničkih proračuna. Taj je sustav bio parcijalan i nepravedan te su pacijenti teško dolazili do terapije. Lista posebno skupih lijekova nastala je u namjeri da se skupa terapija osigura svim hrvatskim pacijentima s određenom indikacijom, a u HZZO-u se redovito rado hvale podacima o tome koliko je Lista posebno skupih lijekova u zadnjih 20 godina narasla. Od 2005. godine, kada je nastala, a uključivala je samo četiri lijeka za koje je HZZO izdvajao oko 23 milijuna kuna, u 2025. godini dosegnula je 392 milijuna eura.

Zbog mogućnosti da se skupi inovativni lijekovi skinu s liste koja jamči njihovu dostupnost pacijentima i prebace na proračune bolnica, udruge koje se bave oboljelima od malignih bolesti i njihovim obiteljima, okupljene u platformu Onkologija.hr, uputile su jučer otvoreno pismo ministrici zdravstva Ireni Hrstić, HZZO-u i Hrvatskom saboru pitajući se čime je motiviran taj korak unatrag.

– Čime je motiviran prijedlog da se navedene skupine inovativnih lijekova prebace na teret bolničkih proračuna, umjesto na Listu lijekova HZZO-a? Kakav će biti utjecaj na već prenapregnute bolničke proračune i očuvanje dostupnosti inovativnih lijekova? Kako će se to odraziti na postignuti uspjeh u liječenju raka dojke, pluća i prostate?, pitaju nadležne u HZZO-u s platforme Onkologija.hr. Zanima ih, također, je li se HZZO pritom konzultirao s ravnateljima bolnica, stručnim društvima i udrugama oboljelih.

Terapije ostaju dostupne

Iz Direkcije HZZO-a na sve ovo odgovaraju šturo i birokratski.

– Nismo u mogućnosti komentirati radne materijale, jer se ne radi o konačnim prijedlozima niti usvojenim odlukama Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, kaže se u odgovoru HZZO-a na naš upit. U razgovoru s nadležnima, pak, uvjeravaju kako se za pacijente neće promijeniti ništa, jer spomenute terapije ostaju na osnovnoj listi lijekova HZZO-a, ali će se plaćati iz bolničkih budžeta, a ne s Liste posebno skupih lijekova. Pacijenti s određenom indikacijom i dalje imaju pravo na sve lijekove koji su na osnovnoj listi, uključujući i inovativne terapije o kojima je ovdje riječ, a mijenja se samo način financiranja.

Ne radi se pritom, tumače u HZZO-u, ni o kakvom presedanu. Lijekovi se svake godine skidaju s Liste posebno skupih lijekova prema utvrđenim kriterijima i financijskom planu te Povjerenstvo za lijekove daje prijedlog UV HZZO-a koji bi lijekovi mogli prijeći na bolnički proračun, a dio njih u kategoriju lijekova na recept. Među njima su nedavno bili, na primjer, biološki lijekovi za hepatitis C, koji su s Liste posebno skupih lijekova skinuti na bolničke proračune i sad su u receptnom statusu. Pred nekoliko godina tako su status promijenili i lijekovi za karcinom bubrega. Svake se godine na Listu posebno skupih lijekova uvode nove terapije, a neke koje su godinama na listi se korigiraju. Pacijenti najnoviju promjenu, prema tumačenju HZZO-a, neće osjetiti, a terapije će im biti dostupne kao i danas.

Bolnice zanima što će biti s limitima

U bolnicama su pak skeptični prema prebacivanju novog troška na njihove limite.

– Svejedno je kako se lijek knjiži ako su osigurana sredstva. Ali ako povećaš opterećenje bolničkog limita, onda moraš povećati i limit, ili će nastati problemi, komentira prof. dr. Stjepko Pleština, zamjenik ravnatelja KBC-a Zagreb i predstojnik Klinike za onkologiju. Lista posebno skupih lijekova najbolje je kontrolirani segment potrošnje lijekova i bio je, podsjeća Pleština, osmišljen da se spriječi »loptanje« bolnica s bolesnicima jer su upravo zbog skupih terapija druge bolnice ranije rado slale pacijente na Rebro.

Iz KBC-a Rijeka pak poručuju kako »rade na procjeni značaja navedenog, a ocijenit će ga nakon objedinjavanja trenutnih materijalnih i financijskih podataka, procjene kretanja u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju te stavljanja ovih vrijednosti u odnos s mogućim promjenama u prihodovnim stavkama«.