Dipl. ing. građ. Mario Todorić iz Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo tvrdi da odluka o rušenju nebodera Vjesnika nije donesena olako.

Stručni tim ušao je u zgradu i proveo detaljnu analizu oštećenja prije donošenja završnih zaključaka.

“Stanje nebodera je kritično. Odluku o uklanjanju Vjesnika nismo donijeli olako. Zaključke nismo mogli donijeti promatranjem izvana. Iako se radilo o velikom požaru, bilo je neophodno ući unutra i onda na osnovi tih oštećenja izraditi modele i analize. Tako smo donijeli zaključak iza kojeg u cijelosti stojimo. Neki dijelovi su bili izloženi temperaturama većima od 1000 stupnjeva. Došlo je do topljenja aluminijskih fasadnih ovira koji se tope na temperaturama od preko 700 stupnjeva”, kazao je Todorić za HRT.

Beton izgubio svojstva

Iako se beton smatra negorivim materijalom, Todorić objašnjava da pri dugotrajnom izlaganju visokim temperaturama gubi svoja mehanička svojstva.

“To je najlakše usporediti s procesom izrade vapna – čvrsto kamenje bi se stavilo s drvima i nakon dana ili dva, došlo bi do topljenja čvrstog kamena koji bi se pretvorio u vapno. Upravo takav proces u Vjesniku se dogodio s betonom. Pad čvrstoće na najizloženijim stupovima pao je na četvrtinu početne čvrstine. Najviše oštećen bio je 15. kat, ali na njemu nije značajno opterećenje. Međutim, sedmi, osmi i deveti kat bili su jako dugo izloženi visokim temperaturama”, pojasnio je.

Osim betona, znatno je oštećena i armatura, jer je došlo do pregrijavanja na preko 800 stupnjeva, pa je izgubila svoja mehanička svojstva. Tijekom intervencije inženjeri su procijenili da je boravak vatrogasaca u zgradi preopasan.

“Kada smo s njima izašli na teren, povukli smo vatrogasce iz zgrade i sugerirali da gase požar izvana. Naša preporuka je da je stanje nebodera kritično, pred kolapsom i da može doći do nekontroliranog urušavanja. Sve službe koje ulaze, to rade na vlastitu odgovornost”, ustvrdio je Todorić.

Kolaps bi bio u sekundama

Rušenje je, dodaje, jedina opcija zbog mogućnosti kolapsa koji se može dogoditi doslovno u trenutku.

“Cijeli neboder bi se srušio u sekundama. Ne bi bilo vremena za evakuaciju. I manje podrhtavanje tla ili ekstremniji vjetar može ugroziti neboder. Preporučili smo žurno rušenje jer se u degradiranom betonu događaju dodatni kemijski procesi. Dio se pretvorio u vapno koje se u kontaktu s vlagom širi i dodatno razara beton. Što neboder bude duže izložen vremenskim uvjetima, dolazi do dodatnog slabljenja čvrstoće betona”, mišljenja je Todorić.

Dvije su moguće metode uklanjanja. Miniranje je brže, ali s većim rizicima za okolnu infrastrukturu, a druga je mehaničko “grickanje” – postupno uklanjanje konstrukcije bagerima. Međutim, struka ovu metodu ne preporučuje za Vjesnik.

“Naša sugestija je da, ako se odluči za tu metodu, to se ne obavlja na neboderu nego da to radi vanjska mehanizacija. Zadnji primjer nečeg sličnog je rušenje hotela Marjan u Splitu. Mi tu metodu ne bismo sugerirali, zaključio je Todorić za HRT.

Posao mogu obaviti domaće tvrtke

Sektor za graditeljstvo, promet i veze Hrvatske gospodarske komore (HGK) uključen je rješavanje situacije s Vjesnikovim neboderom, koji je teško oštećen u požaru te će se morati rušiti, a domaće građevinske tvrtke mogu obaviti i posao rušenja nebodera, a potom i izgradnje.

Potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj na marginama Dana logistike i transporta novinarima je kazala da to udruženje organizira sastanke s izvođačkim tvrtkama te je svakodnevno u komunikaciji s Ministarstvom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

“U komunikaciji smo s Ministarstvom graditeljstva svaki dan, sada slijedi jedan malo veći sastanak s građevinarima da im se prezentira još jednom Zakon o prostornom uređenju, gradnji i energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, a tema će biti, naravno, i zgrada Vjesnika, koja je sada najaktualnija”, najavila je Čagalj, dodavši da bi se taj sastanak mogao održati u petak ili početkom idućega tjedna.

Po njezinim riječima, najizglednije je rješenje da će se trebati rušiti Vjesnikov neboder te da u Hrvatskoj postoje brojne kompanije koje se bave rušenjem diljem obale.

“Koja će opcija na kraju biti, hoće li to biti ciljano rušenje s dinamitom ili će to biti grickanje s velikim strojevima, to će vjerojatno još struka dobro promisliti. Ako je u pitanju dinamit, vjerujem da to radi ipak vojska, a ne kompanije”, kazala Čagalj.

U vezi Vjesnikova nebodera, kazala je da ovime još jedna poznata zgrada odlazi u povijest. “Nažalost, desilo se najgore što se moglo i sad iz svega toga treba izvući najbolje. Vjerujem da za to područje postoje planovi i da će građevinari udovoljiti tom izazovu, pri čemu imamo velike građevinske tvrtke koji sve to mogu sagraditi”, zaključila je.