Dan dragovoljaca crikveničko-vinodolskog kraja Barakude s ponosom je obilježen 15. studenoga u Crikvenici, čime je odana počast hrabrim ljudima koji su u najtežim trenucima stali u obranu domovine. Nakon 34 godine tako su se ponovno okupile Barakude – dragovoljci Domovinskog rata koji su prvi krenuli u obranu s područja bivše općine Crikvenica. Svečanost je počela paljenjem svijeća kod spomenika braniteljima iz Domovinskog rata, gdje su članovi postrojbe Barakude, zajedno s predstavnicima lokalne vlasti i građanima, odali počast poginulim, nestalim i umrlim braniteljima. U Gradskoj vijećnici u Crikvenici uslijedio je službeni dio programa ispunjen zahvalnošću i sjećanjem.

Dan dragovoljaca Crikveničko-vinodolskog kraja Barakude obilježen je u Gradskoj vijećnici / Foto: Miroslav Matejčić

Dragovoljačka postrojba

Okupljenima su se obratili inicijator obilježavanja Nenad Klarić, zapovjednik Barakuda Ivan Antić, ujedno bojnik u mirovini, te gradonačelnica Crikvenice Ivona Matošić Gašparović. Gradonačelnica je kazala kako je ovo dan kada se u Crikvenici s ponosom prisjećaju hrabrosti i nesebičnosti dragovoljaca.

– Njihova djela nisu samo povijest, ona su temelj slobode i sigurnosti koju danas živimo. Grad Crikvenica uvijek će čuvati uspomenu na njihovu žrtvu i biti uz svoje branitelje, kazala je Matošić Gašparović.

Uputila je posebnu zahvalu inicijatoru svečanosti Nenadu Klariću, zapovjedniku Barakuda Ivanu Antiću, svim sudionicima koji su se odazvali, ali i onima koji, nažalost, više nisu među nama.

– Bilo je emotivno, lijepo i ponosno. Velika mi je čast što sam u ime Grada Crikvenice mogla uručiti zahvalnicu Ivanu Antiću, kao znak zahvalnosti prema svim Barakudama, našim herojima, dodala je gradonačelnica.

O odlasku crikveničkih dragovoljaca na ratište 1991. godine i ratnom putu detaljno je govorio Ivan Antić. Kako je kazao, zaoštravanje situacije diljem Hrvatske potakli su velik broj stanovnika Općine Crikvenica da se dragovoljno jave u obranu domovine.

Tako je njih stotinjak početkom rujna od djelatnika Sekretarijata za narodnu obranu svakodnevno tražilo da ih se pošalje na ratište, u postrojbe Hrvatske vojske. Međutim, dragovoljce se nije moglo odmah uputiti na ratište, trebalo je obaviti odgovarajuću pripremu i provjeru. Ljudi su postajali sve nestrpljiviji i otvoreno su iskazivali nezadovoljstvo prema djelatnicima SNO-a.

– Prvi pokušaj našeg organiziranog odlaska na ratište bio je 30. rujna 1991. kad sam po odobrenju MORH-a zajedno s još tri dragovoljca otišao u Gospić u zapovjedništvo 118. brigade. Nakon provedena tri dana u zapovjedništvu 118. brigade i razgovora sa zapovjednicima Norcem i Oreškovićem, vraćamo se u Crikvenicu sa zadatkom da ustrojimo postrojbu od okupljenih dragovoljaca, koja bi se potom opremljena i naoružana uputila na ličko ratište, počeo je Ivan Antić prepričavati dane ponosa i slave.

Barakude ispred spomenika hrvatskim braniteljima u Crikvenici / Foto: Miroslav Matejčić

Ličko ratište

Zapovijed za odlazak na ratište stiže 15. studenoga 1991. godine. Ivan Antić određen je za zapovjednika voda. Postrojba je opremljena novim odorama i naoružanjem u Crikvenici, postrojena na Kačjaku i upućena u motel Lucija u Kostreni, gdje postaje dio 111. brigade HV-a. Od 18. studenog, crikvenički dragovoljci, njih 37, službeno postaju 3. vod 3. satnije »A« bojne 111. brigade HV-a.

Postrojba je 22. studenoga 1991. upućena na ličko ratište, zauzimajući položaje kod Drenovog Klanca pokraj Otočca. U prosincu su položaji bili izloženi neprijateljskoj vatri i granatiranju, a oštra zima s temperaturama do -20 uzrokovala je i smrzotine kod nekolicine vojnika. Sudjelovali su i u borbi kod Ramljana gdje je zaustavljen neprijateljski prodor.

Postrojba se krajem prosinca popunila novim dragovoljcima, na ukupno 53 pripadnika. Nakon uspješno obavljene zadaće u siječnju 1992., tijekom koje je ranjen Sandro Rukavina, postrojba 5. siječnja 1992. izlazi iz 3. satnije i ustrojava se kao njena 4. satnija, a na prijedlog Zorana Kršula naziva se Barakude.

Kroz postrojbu je prošlo ukupno 78 dragovoljaca. U skladu sa »Sarajevskim primirjem«, Barakude su demobilizirane 1. travnja 1992.

– Demobilizirana je crikvenička dragovoljačka postrojba kroz koju je prošlo ukupno 78 vojnika dragovoljaca s područja bivše Općine Crikvenica. Nakon demobilizacije 25 pripadnika Barakuda prelazi u sastav 155. brigade, dok u sastavu 111. brigade ostaje 20 pripadnika Barakuda koji se aktiviraju u djelatnom sastavu »A« bojne OSRH-a, ispričao je Antić.

Znak zahvalnosti

Dva dana nakon obilježavanja Dana dragovoljaca, u Crikvenici je s posebnim pijetetom obilježen i Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata te Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Polaganje cvijeća i svijeća, bakljada na vijaduktu Dubračina te svečani mimohod Vukovarskom ulicom okupili su brojne građane.

Crikveničani su i ove godine dokazali da ne zaboravljaju žrtve Domovinskog rata i žrtvu Vukovara i Škabrnje, nastavljajući tradiciju koju već godinama štuju. Delegacija Grada Crikvenice, predvođena gradonačelnicom, Ivonom Matošić Gašparović položila je cvijeće i zapalila svijeće podno murala Vukovaru, na Mostu branitelja iz Domovinskog rata u Crikvenici.

Obilježavanje Dana sjećanja nastavljeno je bakljadom članova udruge Vavik vjerna Kirija na vijaduktu Dubračina, nakon čega je uslijedio mirni svečani mimohod Vukovarskom ulicom do spomenika u čast žrtvi grada heroja Vukovara.

Osim predstavnika Grada Crikvenice, u mimohodu su sudjelovali Vukovarci, članovi udruga proizašlih iz Domovinskog rata (UDVDR Crikvenica, HVIDRA Crikvenica, Časnički zbor Vinodol), predstavnici PP-a Crikvenica, JVP-a Crikvenica, DVD-a Crikvenica, vijećnici Gradskog vijeća, članovi udruge Vavik vjerna Kirija te brojni građani.

Spektakularan prizor bakljade / Foto: Miroslav Matejčić

Polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća, uz prigodnu molitvu i minutu šutnje, svi prisutni odali su počast gradu heroju i svim žrtvama Domovinskog rata u trajni spomen i sjećanje na junačku žrtvu vrijednu slobode, ponosa, slave i ljubavi.

– Današnji dan nije samo sjećanje na prošlost, nego i podsjetnik na vrijednosti koje su nas oblikovale. Domovinski rat bio je trenutak kada je hrvatski narod pokazao nepokolebljivu volju za slobodom, a Vukovar i Škabrnja ostali su trajni simboli te borbe. Crikvenica je tada otvorila svoja vrata prognanicima, pružila im sigurnost i dostojanstvo, i time pokazala da solidarnost nije riječ, nego djelo. Svaka svijeća koju danas palimo znak je zahvalnosti, ali i obveze da nikada ne zaboravimo one koji su dali život za našu domovinu i našu slobodu. Neka im je vječna slava i hvala, poručila je gradonačelnica Ivona Matošić Gašparović.

Vječni plamen u Crikvenici / Foto: Miroslav Matejčić