I ove godine za »Orašara« vlada iznimno zanimanje publike i mogli smo vidjeti duge »repove« ispred blagajne zagrebačkog HNK-a. Nedavno smo svjedočili i otporu jednog lokalnog svećenika ukrasu s likom Orašara, ocjenjujući »sablažljivim i opasnim za javno ćudoređe postavljanje sadržaja koji ne pripadaju hrvatskoj uljudbi i identitetu i to u vremenu još prije svetog vremena adventa«. S druge strane, »Orašar« je kao najizvođeniji klasični balet na svijetu prerastao u društveni fenomen kojim se slavi božićno doba veselja i darivanja.

Negdje u isto vrijeme s pobunom svećenika stiže vijest iz Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu koje 21. studenoga premijerno predstavlja novu produkciju baleta »Orašar«. Riječ je o kultnoj verziji Rudolfa Nurejeva, jednoj od najznačajnijih i tehnički najzahtjevnijih interpretacija ovoga djela, koja se izvodi na pozornicama poput pariške opere i milanske Scale, a temelji se na koreografiji Mariusa Petipae i Lava Ivanova, uz bezvremensku glazbu Petra Iljiča Čajkovskog. Kako navode u HNK-u Zagreb, »najizvođeniji klasični balet na svijetu ujedno je i simbol blagdanske čarolije, djetinjstva i mašte«. Priča je to o djevojčici Klari i drvenom lutku koji oživljava te je vodi u svijet snova i pustolovina, a temelji se na pripovijesti E.T. A. Hoffmanna. U verziji Nurejeva, nastaloj prema adaptaciji Alexandrea Dumasa, središte dramske radnje je transformacija: svijet stvarnosti prelijeva se u svijet sna. Nurejev je postavio svojeg »Orašara« 1967. godine u Kraljevskom švedskom baletu. Libreto se temelji na verziji Dumasove priče, a Nurejev ga je preradio i pridao mu psihoanalitičku dimenziju prema kojoj su u snovitu doživljaju protagonistice Drosselmeyer i Princ ista osoba, utjelovljenje idealnog muškarca i simbol sazrijevanja. Prema ovoj interpretaciji »Orašara« snimljen je i film s Elisabeth Maurin (Clara) i Laurentom Hilaireom (Drosselmeyer), a balet se izvodio u londonskom Kraljevskom baletu, milanskoj Scali, Baletu Njemačke opere u Berlinu, Bečkoj državnoj operi, Pariškoj operi i na ostalim svjetskim pozornicama.

Ravnatelj Baleta HNK-a u Zagrebu, Massimiliano Volpini, ističe umjetničku snagu ove produkcije:

»Riječ je o velikoj produkciji koja uključuje mnoštvo baletnih umjetnika i iznimno visoku razinu tehničke zahtjevnosti. Naš Balet ovom izazovu pristupio je s velikom odgovornošću, ali i s entuzijazmom. Nakon 21 izvedbe ‘Orašara’, ansambl će zasigurno biti još snažniji, a publika može očekivati predstavu iznimne ljepote – produkcijski zahtjevnu, a umjetnički vrlo profinjenu, s našim baletnim ansamblom vrhunske razine.«

Koreografska povijest »Orašara« bogata je: od praizvedbe 1892. u Marijinskome teatru, koreografije Petipae i Ivanova reinterpretirali su brojni majstori; Aleksandar Gorski, Fedor Lopuhov, Vasilij Vainonen, Jurij Grigorovič i George Balanchine. Hrvatska je publika prvi put vidjela »Orašara« u Zagrebu 1931. godine u koreografiji Margarite Froman, a kroz desetljeća zagrebački je Balet izvodio razne verzije. Nova interpretacija Nurejeva donosi povratak velikoj tradiciji i istodobno estetski i tehnički iskorak ansambla.

Očekivano, »Orašar« je i ove godine izazvao iznimno zanimanje publike, sve izvedbe rasprodane su u samo jednom danu, a publika će tijekom blagdanske sezone imati priliku vidjeti čak 21 izvedbu. Kako bi »Orašar« bio dostupan svima, pa i onima koji nisu uspjeli doći do ulaznica, HNK u Zagrebu već treću godinu zaredom organizira i prijenos predstave uživo ispred kazališta, na velikom platnu postavljenom na Trgu Republike Hrvatske.

Ove godine riječki HNK na programu tijekom prosinca nema »Orašara«, a najavljena je premijera »Ivice i Marice«, glazbenog remek-djela Engelberta Humperdincka koje danas stoji za jednu od najljepših i najomiljenijih bajkovitih opera. Humperdinck u svojoj partituri spaja prepoznatljivu melodioznost narodnih pjesama s bogatim orkestralnim tradicijama velikih opera.

Za sada jedini »Orašar« kojega ćemo gledati u Rijeci je onaj u izvođenju Plesne radionice M u HKD-u na Sušaku.