Nitko ne sumnja u to da je Vlada imala najbolje moguće namjere kada je odlučila proširiti listu proizvoda sa zamrznutim cijenama za još 30 artikala.

Tvrdokorna inflacija je još uvijek tu i naravno da treba pomoći najpotrebitijima da inflatorne udare podnesu što lakše, ali i velikoj većini potrošača s prosječnim primanjima jer istraživanje Hrvatske gospodarske komore pokazuje da potrošači pri kupovini prehrambenih proizvoda i dalje ipak gledaju cijenu, a čak 90 posto ispitanih tvrdi da im promjena cijene proizvoda znatno utječe na kućni budžet. S te je strane Vladina odluka o proširivanju administrativnog ograničavanja cijena osnovnih proizvoda opravdana i hvalevrijedna, a ministar gospodarstva Ante Šušnjar je bio dovoljno iskren da prizna da je to jedini način pomaganja građanima dok god ne dobijemo Registar kućanstava koji će omogućiti ciljano usmjeravanje socijalne pomoći upravo onima koji je trebaju. Lijepo je što nam Vlada ima naglašenu socijalnu politiku, ali to će netko u konačnici morati platiti jer aktualna Vladina mjera ugrožava poljoprivredne proizvođače na način da se nerijetko događa da je ograničena cijena u trgovinama niža od cijene proizvodnje.

A dok ne dobijemo Registar kućanstava, koji se očekuje polovicom iduće godine, Vlada se odlučila na antibiotik širokog spektra koji će pomoći potrošačima, ali naškoditi domaćoj proizvodnji, upozorava udruga poslodavaca koja kaže da ih ni Vlada ni Ministarstvo gospodarstva nisu konzultirali povodom posljednje odluke, za koju kažu da ih je iznenadila. Listu s ograničenim proizvodima smatraju besmislenom i upozoravaju da će njome najviše biti pogođeni oni poljoprivredni proizvođači koji proizvode mlijeko, mliječne proizvode, piletinu, jaja… pa kao »ciljaniju« mjeru predlažu smanjenje PDV-a na hranu upravo kako bi se zaštitili proizvođači.

Hrvatska vlada tako nastavlja sa subvencijama iako je Europska komisija članicama predložila polagan izlazak iz takvih mjera uvedenih zbog pandemije i poskupljenja energeneta nakon ruske agresije na Ukrajinu. Glavni ekonomist Hrvatske narodne banke Vedran Šošić je u rujnu na konvenciji hrvatskih izvoznika primijetio da Hrvatska za razliku od eurozone još uvijek ima visoku inflaciju upravo zbog toga što su ostale članice već izašle iz mjera subvencija pa su prije Hrvatske prebrodile inflatorni udar. Stoga bi najnovija Vladina mjera, prema tom shvaćanju, mogla samo produljiti agoniju inflacije u Hrvatskoj, a ne djelovati antiinflacijski. Jer jednog dana ćemo morati napustiti određivanje cijena političkim dekretom i prepustiti ga tržištu. Stoga se ne treba baš radovati daljnjem ograničavanju cijena, iako ministar Šušnjar pogrešno smatra da mi u medijima imamo velike plaće pa se sprdamo s ovom Vladinom mjerom. To je isto kao da se radujemo deflaciji (koju ekonomisti smatraju najčudnijim fenomenom u ekonomiji), kada cijene padaju, ali na dugi rok tako niske cijene ugrožavaju radna mjesta onih koji proizvode te proizvode kojima pada cijena, što u konačnici može rezultirati nezaposlenošću i recesijom.

Vladina odluka je pomalo neshvatjiva jer se događa u vrijeme gospodarskog rasta, a ne krize, na što stručnjaci također skreću pozornost, kao i na prijedlog državnog proračuna za iduću godinu u kojemu Vlada ne namjerava smanjivati deficit iako smo, ponavljamo, u dobu ekonomske ekspanzije koje se koristi baš za smanjivanje manjka u proračunu kako bi u vremenima eventualne krize imali dovoljno zaliha. Možda nam je ograničavanje cijena i uštedilo koji euro u novčaniku, no utjecaj na smanjivanje inflacije je bio nikakav – stopa inflacije nam je i dalje dvostruko veća od prosjeka eurozone, a od početka godine nosimo neslavnu lentu države s najvećom inflacijom u europodručju.

Ništa bolje se po pitanju inflacije nećemo provesti ni iduće godine jer ni tada još nećemo uspjeti spustiti rast cijena na ciljanu razinu od dva posto. Izgleda da će nam inflacija postati kao virus COVID-a kojeg se nikada nećemo riješiti i s kojim ćemo morati naučiti živjeti.