Članica Upravnog vijeća Hanfe Anamarija Staničić rekla je da na prijevare mogu nasjesti svi.

“Svi smo ciljna populacija za taj tip prevaranata”, naglasila je Staničić, dodavši kako je investicijskih prijevara sve više i nije za očekivati da će se taj trend smanjiti ili preokrenuti. Građanima je preporučila da se oboružaju informacijama i znanjem kako bi se zaštitili.

Kaže da se najviše nasjeda na obećanje brze i velike zarade. Poziva na razbor i razmišljanje prije bilo kakve uplate potaknute takvim obećanjima.

“Uzmite si vremena i provjerite informacije o osobi koja nudi takvo ulaganje, samom ulaganju i provjerite sve dostupne informacije”, naglasila je Staničić.

Valja se zapitati zašto ta osoba nudi baš vama takvu jedinstvenu priliku za ulaganje.

“U 99 posto slučaja odgovor je zato što vas želi prevariti”, rekla je članica Upravnog vijeća Hanfe.

Prije ulaganja na registru Hanfe treba  provjeriti ima li poduzeće uopće dozvolu za pružanje investicijskih usluga u Hrvatskoj.

Hanfa ukazuje i na glavne znakove investicijske prijevare – prevelika obećanja, siguran prinos, pritisak na brzu odluku, nepoznatu ili sumnjivu internetsku domenu, agresivne pozive ili poruke, neregulirano poduzeće, lažne oglase, oglase na društvenim mrežama i  komunikaciju putem društvenih mreža.

Minimalna šansa za povrat novca

Nakon što shvate da su prevareni, građani bi se trebali obratiti policiji, Hanfi, odnosno svim nadležnim institucijama, uključujući banku u kojoj imaju račun, iako je mogućnost da vrate novac minimalna, a postotak povrata ukradena novca manji od pet posto, rekla je Staničić.

“Ako ste prevareni, normalna je reakcija da čovjek osjeća nelagodu i sram, no ako prenesete tu informaciju nadležnim institucijama, uključujući i prijateljima i poznanicima, spriječit ćete možda druge ljude da i oni ne nasjednu”, kazala je.

Dodala je da je porast broja prijevara  trend i u zemljama regije i cijelom svijetu. Tendencija rasta takvih prekršaja zamjetna je od razdoblja covida, a kriminalcima takva vrsta krađe iziskuje minimum truda i sredstava.

Prema njezinim riječima, prevarantske oglase lako je napraviti uz upotrebu umjetne inteligencije (AI), ali se kod internetskih stranica generiranih AI-jem mogu pronaći manje nedosljednosti koje će ukazati na to da se ne radi o pravoj web stranici.

MUP je nedavno objavio podatke o njegovoj web stranici na koju se mogu unijeti podaci o sumnjivim stranicama i gdje će se proanalizirati je stranica legalna ili ne.

Miro Križan iz Agencije za elektroničke medije naglasio je da se ta agencija posebno bavi nadzorom oglasnog prostora, posebno oglasa vezanih uz financijske usluge.

“Posebno nadziremo da taj tip oglasa ne bude prijeporan, odnosno da zadovoljava opće pretpostavke iz Zakona o elektroničkim medijima”, istaknuo je Križan.

Kaže da se u zadnje vrijeme u digitalnom okruženju primjećuje sve veći broj native oglašavanja. U tom se slučaju urednički sadržaj ne razlikuje od oglašavanja, pa čitatelj nije siguran što čita. To se katkad odnosi i na financijske usluge.