Hrvatska će u lipnju sljedeće godine biti među onim zemljama članicama EU-a koje će imati pravo na traženje izuzeća iz participiranja u preuzimanju migranata ili plaćanja njihovih troškova u četiri zemlje EU-a (Grčkoj, Cipru, Španjolskoj i Italiji), za koje je Europska komisija ocijenila da su »pod migracijskim pritiskom«. Međutim, još uvijek nisu poznate svote oko broja migranata koje bi Hrvatska eventualno morala preuzeti ili koji bi mogao biti njen financijski teret. Ti detalji bit će predmet pregovora i razgovora na sljedećim samitima EU-a na vrhu. U ovom trenutku postoji prijedlog Europske komisije koji određuje kvote, ali on još uvijek nosi oznaku tajnosti. Projekt pomoći ugroženim zemljama započet će u lipnju sljedeće godine.

Olakšice Hrvatskoj

Komisija je Hrvatsku svrstala u skupinu zemlja »u opasnosti migracijskog rizika«, ali, što je još važnije, i u onu gdje su zemlje »suočene sa značajnom migrantskom situacijom«. To znači da će Hrvatska moći zatražiti da bude oslobođena znatnog dijela troškova koje će imati zemlje koje uopće nisu pogođene migrantskom krizom, one će morati iskazati solidarnost kroz primanje migranata ili financiranje troškova ugroženim članicama. Konačnu riječ o ovom prijedlogu Europske komisije imat će Europsko vijeće, odnosno sastanak predsjednika država i vlada zemalja članica. Prva sjednica Europskog vijeća bit će u utorak i srijedu sljedećeg tjedna, odnosno 18. i 19. studenog.

Na službenim stranicama Europskog vijeća još uvijek nije objavljen dnevni red sjednice, ali za očekivati je da će se o ovoj temi razgovarati barem neformalno u slučaju da neće biti dio službenog dnevnog reda. Prema Paktu EU-a o migracijama, države članice dužne su pomoći onim državama koje su pod migrantskim pritiskom, bilo pristankom da prime dio migranata ili da plate financijsku pomoć od 20 tisuća eura po odbijenom migrantu i participiraju u ostalim troškovima.

Povjerenik za unutarnje poslove i migracije Magnus Brunner predstavio je ovog tjedna zastupnicima Europskog parlamenta u Bruxellesu Godišnje izvješće o migracijama i azilu koje među ostalim svrstava zemlje članice u spomenute tri skupine.

Tvrdi stavovi

Prema Paktu o migracijama i azilu, sve zemlje EU-a moraju pridonijeti, proporcionalno svom broju stanovnika i ukupnom BDP-u, kako bi se ublažio teret zemljama koje se smatraju »pod migracijskim pritiskom«, a uglavnom se nalaze u južnoj Europi. Ukupan iznos i kvote preseljenja odlučit će 27 država članica kada budu raspravljale o prijedlogu Europske komisije koji je još uvijek strogo povjerljiv materijal i nije objavljen. Minimalni predviđeni iznos je 30.000 preseljenja i 600 milijuna eura financijskih doprinosa.

Poljski premijer Donald Tusk na svom je službenom profilu na društvenoj mreži X napisao da »Poljska neće prihvaćati migrante u okviru Migracijskog pakta, niti ćemo za to plaćati«. Tusk je pod pritiskom poljske oporbe koja se snažno protivi da njihova zemlja preuzme bilo kakve obveze oko migranata. Mađarski premijer Viktor Orbán također je zauzeo čvrst stav.

– Nećemo provoditi Migracijski pakt. Nećemo primati migrante i nećemo za njih platiti ni forintu, rekao je Orban. U travnju sljedeće godine u Mađarskoj će se održati parlamentarni izbori, a Orban će temu migracija postaviti kao središnju. Ranije ove godine, slovački premijer Robert Fico poslao je slično upozorenje Bruxellesu, tvrdeći da njegova zemlja neće sudjelovati u programu i da neće uplaćivati u fond solidarnosti. Novi češki premijer Andrej Babiš još nije formirao Vladu, ali je već odbacio sustav kvota, navodeći »razloge nacionalne sigurnosti«.

Odbijenica Poljske, Mađarske, Češke i Slovačke

Već je sada jasno da će donošenje konačne odluke o tom pitanju biti krajnje komplicirano. Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka već sada najavljuju da neće primati migrante niti plaćati odštetu za njihovo odbijanje. Nekakav kompromis oko ove teme još se ni ne nazire. Ove su zemlje najavile da neće sudjelovati u sustavu kvota i da su spremne osporiti prijedlog Europske komisije.