U Zimskom kinu Rab, pod pokroviteljstvom Grada Raba i Pučkog otvorenog učilišta Rab, 10. listopada predstavljena je knjiga »Požmarane besede« (Rječnik govora naselja Grada Raba – Barbat, Banjol, Rab, Palit, Mundanije, Kampor, Supetarska Draga) autora Željka Perana, koja donosi bogatstvo riječi rapskog govora.

Iako na koricama Rječnika piše »Požmarane besede«, unutar Rječnika piše »Požmarene besede«, što ima isti značaj.

Naime požmarane/požmarene besede znače izblijedjele riječi u ovom slučaju, riječi koje blijede, koje nestaju. Nekad su se oba naziva praktički ravnopravno koristila, a danas se čuju samo »požmarene«.

S promocije rječnika »Požmarane besede« / Foto: Lucian Borić

Izvorni jezik otoka

Kako je autor Peran otkrio, riječ »požmarano/požmarene« nije čuo više od 40, a možda i 50 godina. Ta se riječ potpuno izgubila iz govora. Upravo je zato stavio riječ »požmarane« na naslovnicu knjige.

Nažalost, ima još mnogo riječi koje su nestale iz domaćeg govora, poglavito one venecijanskog korijena, a zna se da je gotovo do 80-ih godina prošloga stoljeća ta mješavina rapske čakavštine i venecijanizama stvarala jedinstven jezični izražaj, te je bila izuzetno živa, i bila je pravi otočni jezik komunikacije.

Poglavito se to osjetilo na ondašnjoj rapskoj pijaci u Varošu (danas Trg sv. Kristofora). Tu je bilo, kako priča Peran, »kazalište, radio, kino, novosti«, kao i sva druga zbivanja.

Govor izvornog stanovništva

Rječnik obuhvaća kratak predgovor i riječ autora. Potom se Rječnik dijeli na prvih 20-ak stranica koje stručno obrađuju jezični opis rapskih govora koji obuhvaća vokalizam, konsonantizam, akcentuaciju te napomene iz morfologije i sintakse govora, koje je obradila urednica dr. sc. Nataša Šprljan. Potom slijedi rječnik koji najprije sadrži kratice, simbole i transkripciju, a zatim leksikografsku obradu.

Sam rječnik ima više od 730 stranica s oko 18.000 riječi i izvedenica.

Uz to, na još nekih 70-ak stranica obrađeni su frazemi, poslovice, psovke i uvrede, zazivi, vulgarizmi, igre i razgovor samoglasnicima. Kod psovki i uvreda, zaziva i vulgarizama, nema klasičnih primjera. Tu se uglavnom radi o prenesenom značenju što svaki takav izgovor znači.

Na kraju je i popis literature koju je koristila urednica, popis zbirki pjesama na rapskoj čakavštini, te na kraju bilješka o piscu.

Izvorne riječi skupljao još u osnovnoj školi

Tijekom sakupljanja riječi autor Peran nije koristio nikakvu literaturu, kako ne bi utjecao na pribilježbu riječi. Naime, sve zapisane riječi počeo je bilježiti još u 8. razredu osnovne škole u literarnoj grupi kod sada već pok. Blanke Tonković.

Bilo je to davne 1968. godine.

Sve riječi je zabilježio slušajući govor izvornog domaćeg stanovništva, i to je svaku riječ trebao čuti bar pet puta, kako bi je zabilježio za upis u rječnik.

Dakle, ovaj rječnik je nastajao punih 57 godina, do svog izlaska iz tiska, od kojih je gotovo osam godina utrošeno na dopunu, odnosno postavljanje akcenata, koje je postavljalo troje velikih eminentnih akcentologa – urednica Nataša Šprljan, Robert Špralja i Matija Mužek – čijim je trudom i dovršena realizacija ovoga, moglo bi se reći, enciklopedijskog životnog djela na otočnoj razini.

Na predstavljanju je nastupila klapa Krijanca / Foto: Lucian Borić

Govor mladosti brojnih generacija

Glede novih planova, Peran je otkrio kako planira tiskati još neke knjige poezije na rapskoj čakavštini i na standardnom hrvatskom jeziku. Iako je ovo rječnik rapskog govora, više njih je pitalo zašto nije obuhvaćen govor Općine Lopar.

Peran je otkrio daje loparsko govorno područje vrlo specifično, te da se kroz stoljeća razvijalo u posebnom osebujnom kulturološkom smjeru. Loparski govor ima svoje tvrdo i meko slovo »R«, ima svoje aoriste i imperfekte, i to ga je oblikovalo u posebno bogato kulturno jezično blago.

Takvog govora nema nigdje na prostorima Lijepe Naše gdje se koristi čakavština. Ta specifičnost je ono što ga čini posebnom jezičnom kulturnom baštinom.

Govor Lopara u potpunosti bi mogao obraditi, po mišljenju Perana, »iskonski« Loparanin koji ima uho i osjećaj za takvo bogatstvo izražaja.

Peran je otkrio i kako ga posebno veseli što se dobar dio loparskog govora još koristi u svakodnevnom govoru. Peran tu navodi za primjer »majo mih«, kojim se, ovisno o situaciji, izražava zadovoljstvo, ushit, tuga, žalovanje, sve nedaće života i sreće koju taj život nosi.

Takav govor može obraditi samo netko tko živi taj govor i koji poznaje značaj izražavanja takvih izraza i riječi.

Nažalost, neminovno se taj govor polako gubi, kao i na ostalim dijelovima otoka.

Danas se i čakavština neminovno gubi, prvenstveno jer se kod kuće sve manje govori domaćom čakavštinom, a to je bio govor mladosti brojnih generacija, i na tom su govoru izgovorili prve riječi i razvijali svoj dječji intelekt.

Standardni jezik su svi naučili u ono vrijeme, prvenstveno u školi. Ipak, globalizacija određuje svoj posao, pa tako i s jezikom.

Jezik je živa materija i brzo se mijenja utjecajem škole, medija ili nekim drugim načinom.

Ne treba ni za čim žaliti, jer to je današnji život, kako kaže Peran.

Usprkos tome, poznavanje lokalnog govora doprinosi boljoj povezanosti, prisnosti, održavanju prijateljstva, osjećaju zajedništva, te uz ostalo bitno utječe na mnogo toga u životu.

Doprinos očuvanju baštine

Nije bilo ciljane publike kojoj bi se pisao ovaj rječnik.

Osnovni cilj je bio sačuvati u pisanom obliku kulturno bogatstvo rapske čakavštine za pokoljenja koja će možda nekad pročitati koju pjesmu, pisani tekst, dopis i sl., te čuti kakvu snimku, videozapis i dr., i da onda, pri kontaktu s tom istom čakavštinom, mogu potražiti značenje riječi koje ne razumiju, kao i dopuniti svoje govorno područje.

Globalizacijom koja ljude sve više zahvaća, čovjek kao društveno biće sve više teži osobnom očuvanju svojih korijena, kako bi se u trenucima potrebe mogao više povezati svojim porijeklom, koje ulijeva nekakvu osobnu sigurnost.

Upravo zato Rabljani su bili vrlo zainteresirani za ovaj jedinstveni i sveobuhvatni rječnik a čiju je izradu financijski potpomogao i Grad Rab.

– Grad Rab pomaže svaki doprinos razvoju kulture i očuvanja baštine svoga zavičaja, a rječnik govora naselja Grada Raba »Požmarane besede« autora Željka Perana svojevrsni je čuvar gotovo zaboravljenog i sve manje korištenog govora našeg kraja. Upravo u cilju očuvanja svojih korijena, svoje izvornosti i samim time posebnosti, naša je dužnost pomagati one koji su zaslužni da te vrijednosti ne ‘požmare’ usred ubrzanog usvajanja nametnutih trendova modernog doba…

– Grad Rab je stoga financiranjem tiskanja i uređenja tisuću primjeraka ovog rječnika dao podršku autoru za njegov cjeloživotni trud koji će na policama školskih i gradske knjižnice te brojnih obiteljskih domova ostati trajno nasljeđe na ponos svih Rabljana, kao dio baštine koju čuvamo od zaborava, poručio je gradonačelnik Raba Nikola Grgurić.

Nikola Grgurić / Foto: Lucian Borić

  Upravo u cilju očuvanja svojih korijena, svoje izvornosti i samim time posebnosti, naša je dužnost pomagati one koji su zaslužni da te vrijednosti ne ‘požmare’ usred ubrzanog usvajanja nametnutih trendova modernog doba

Nikola Grgurić, gradonačelnik Raba