Nakon što je pripremna faza projekta uvođenja digitalnog eura započeta u studenome 2023. godine uspješno završena, kojom su postavljeni temelji za njegovo izdavanje, Upravno vijeće Europske središnje banke odlučilo je prijeći u iduću fazu kojoj je cilj tehnička spremnost za prvo izdavanje digitalnog eura.

Bude li tijekom 2026. donesena potrebna zakonodavna osnova, probne aktivnosti mogle bi početi 2027., a Eurosustav bi trebao biti spreman za moguće prvo izdavanje digitalnog eura tijekom 2029. godine, izvijestili su iz Hrvatske narodne banke.

Sačuvati privatnost

Odluka Upravnog vijeća u skladu je sa zahtjevom europskih čelnika da se ubrza napredak u projektu digitalnog eura istaknutim na sastanku na vrhu država europodručja u listopadu 2025., podsjećaju u HNB-u i ističu da će se uvođenjem digitalnog eura »sačuvati sloboda izbora i privatnost Europljana te zaštititi monetarna suverenost i gospodarska sigurnost Europe«, a potaknut će se inovacije u plaćanjima i pridonijeti konkurentnosti, otpornosti i uključivosti europskih plaćanja.

Konačna odluka Upravnog vijeća ESB‑a o tome hoće li se digitalni euro izdavati i od kojeg datuma, donijet će se tek nakon donošenja potrebne zakonodavne osnove.

Budu li suzakonodavci EU‑a donijeli Uredbu o uvođenju digitalnog eura tijekom 2026., probne aktivnosti i početne transakcije mogle bi započeti sredinom 2027., a cijeli Eurosustav potom bi trebao biti spreman za moguće prvo izdavanje digitalnog eura tijekom 2029.

Platne navike se mijenjaju, manje je gotovinskih plaćanja, a više digitalnih transakcija, pa je potreba za javnim digitalnim sredstvom plaćanja, koje bi bilo dopuna gotovini, sve veća, ističu u HNB-u.

Digitalni euro rabio bi se usporedno s gotovinom i u digitalnim plaćanjima imao prednosti koje ima gotovina: jednostavnost, privatnost, pouzdanost i dostupnost u cijelom europodručju.

– Radimo na tome da njegov najopipljiviji oblik, eurogotovina, bude prikladan i ubuduće, tako što redizajniramo i moderniziramo novčanice te pripremamo izdavanje digitalne gotovine, rekla je predsjednica ESB-a Christine Lagarde, kazavši da je euro »pouzdan znak europskog jedinstva«.

Član Izvršnog odbora ESB‑a i predsjednik radne skupine na visokoj razini za digitalni euro Piero Cipollone rekao je da je projekt digitalnog eura zajedničko zalaganje za europski monetarni sustav koji će biti otporan na buduće promjene.

– Zahvaljujući digitalnom euru moći ćemo uživati prednosti gotovine i u digitalnom dobu. Njegovim uvođenjem povećat će se otpornost europskih plaćanja, smanjiti troškovi trgovaca i stvoriti platforma za inovacije, širenje i natjecanje privatnih poduzeća, navodi Cipollone.

Trošak od 1,3 milijarde eura

Zbog aktivnosti u pripremnoj fazi, procjenjuje se da će ukupni troškovi razvoja, koji uključuju i eksterno i interno razvijene komponente, iznositi oko 1,3 milijarde eura do prvog izdavanja, za koje se u ovom trenutku očekuje da će se dogoditi tijekom 2029. Predviđa se da će poslije 2029. operativni troškovi iznositi otprilike 320 milijuna eura godišnje. Te bi troškove snosio Eurosustav kao što snosi i troškove proizvodnje i izdavanja euronovčanica koje su, kao i digitalni euro, javno dobro. Kao što je slučaj s novčanicama, očekuje se da će se ti troškovi pokriti emisijskom dobiti, čak i ako držanja u digitalnim eurima budu relativno malena u odnosu na novčanice u optjecaju, navode u HNB-u.

Od 2020. do 2023. godine ESB i tržišni sudionici u Odboru za plaćanja malih vrijednosti u eurima proveli su fazu istraživanja te došli do zaključka da bi digitalni euro mogao potaknuti natjecanje na europskom tržištu, a banke i drugi pružatelji platnih usluga imali bi izravne koristi od distribucije digitalnog eura. Osim toga, njegovi otvoreni standardi omogućili bi pružateljima platnih usluga poslovanje u cijelom europodručju i bez vlastitih prihvatnih mreža te povezivanje digitalnog eura s postojećim rješenjima za plaćanja.

Kako bi dizajn digitalnog eura zadovoljio potrebe europskih građana i trgovaca, Eurosustav je proveo opsežno istraživanje o korisničkom iskustvu usmjereno na ranjive skupine i male trgovce, a iz nalaza tog istraživanja, vidljiva je potreba za jednostavnim, pouzdanim i sigurnim iskustvom plaćanja. Ti su rezultati potvrda ESB‑ova opredjeljenja za razvoj digitalnog eura koji služi svima i kojim se potiče financijski razvoj Europe te koji je osmišljen kako bi osnažio građane, potaknuo inovacije i povećao otpornost našeg monetarnog sustava, zaključuju u HNB-u.

Ključne kamatne stope bez promjena

Upravno vijeće Europske središnje banke je odlučilo da će tri ključne kamatne stope ESB‑a ostati nepromijenjene – kamatna stopa na novčani depozit iznosi 2 posto, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja 2,15 posto i kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana iznosi 2,40 posto. Iz ESB-a su izvijestili da se odlučno zalažu za stabilizaciju inflacije na ciljnoj razini od 2 posto u srednjoročnom razdoblju, ali da će odluke Upravnog vijeća o kamatnim stopama ovisiti o njegovoj ocjeni inflacijskih izgleda i povezanih rizika.