RIJEKA  Ovoga tjedna u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije ponovo je započeo s radom respiratorni punkt namijenjen pacijentima s respiratornim smetnjama poput kašlja, curenja nosa, grlobolje, otežanog disanja i sličnih simptoma.

Punkt je organiziran kao sigurno mjesto za korisnike svih usluga Zavoda uz smanjenje rizika od širenja zaraze na ostale pacijente i zdravstveno osoblje.

– Centar je osnovan kako bi se zaštitila zdrava populacija koja nema respiratorne simptome i da se naši pacijenti ne miješaju. Respiratorne infekcije se jako lako prenose, pogotovo virusi koji se šire aerosolom i zadržavaju se dugo u zraku u sitnim kapljicama te ih možete udahnuti i nakon 15 minuta. Na ovaj način, s posebnim punktom za takve bolesnike, i mi znamo da je pacijent došao zbog respiratorne infekcije te su naši djelatnici opremljeni za uzorkovanje maskom i vizirom, kako bi i oni bili zaštićeni. Osim toga, na ovaj način, na početku sezone respiratornih infekcija, željeli smo naglasiti da su respiratorne bolesti ipak preventabilne. Ako je netko bolestan, neka ostane kod kuće, a ako već ide obavljati dijagnostiku, neka bude odvojen da se te infekcije ne šire, objašnjava doc. dr. Dolores Peruč.

Najčešći rinovirusi

U respiratorni punkt Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a dolazi se s uputnicom liječnika, a liječnici najčešće upućuju svoje pacijente kad im klinička slika odgovara nekoj virusnoj ili bakterijskoj infekciji te traže dodatne pretrage.

– Primjerice, ako je riječ o bakterijskoj upali, uzima se bris ždrijela, a ako je virusna, radi se bris nazofarinksa. Rezultat se dobiva kroz 24 sata, uglavnom drugi dan. S obzirom na to da virusne infekcije najčešće nemaju simptomatsku terapiju, no bakterijske infekcije je imaju te je liječnicima vrlo bitno otkriti o kakvoj je respiratornoj tegobi riječ ne bi li znali kako liječiti neku infekciju – simptomatski ili antibiotikom, ističe Peruč.

Dolores Peruč / Foto Marko Gracin

Prema njezinim riječima, ljetos, pa i sad, najčešće su se dijagnosticirali rinovirusi. To su virusi koji uzrokuju obične prehlade, curenje nosa, kihanje i kašljanje, popraćeni nisko povišenom temperaturom.

– Počela se sporadično pojavljivati i gripa, a cijelo vrijeme je u pozadini respiratornih infekcija COVID. Evidentirani slučajevi COVID-a su vrh sante leda i sigurno ih je puno više u općoj populaciji. Srećom, osobe koje su imunokompromitirane imaju blažu kliničku sliku nego što je to bila u vrijeme pandemije, kaže Peruč.

Osjetljivost na infekcije

Opći dojam je da je u vrijeme pandemije postojao samo COVID, a danas kolaju razni respiratorni virusi. Pritom se i gripa javlja znatno ranije, pa Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ-a bilježi sporadične slučajeve od ljeta.

– U lockdownu smo nosili maske i štitili se od boelsti, držali distancu, primjerice. Tada se sva dječja populacija koja neko vrijeme nije išla u školu i vrtiće nije senzibilizirala na te infekcije. Kad smo se počeli ponovo normalno ponašati, otvarati, dobili smo na jednom mjestu par generacija djece koja nisu redovito imala infekcije te su bili osjetljivi i svi su se istovremeno razboljeli. To je vjerojatno razlog povećanja respiratornih bolesti, a drugi razlog svakako je i širenje dijagnostike tijekom i nakon pandemije koja je sada znatno osjetljivija te sad znamo točno o kojem se virusu radi. Prije su metode bile puno kompliciranje. U pandemiji se dijagnostika još više razvila, no opet sve molekularne metode treba tumačiti sa zrnom soli jer one nisu svemoguće. Puno vremena, primjerice, možemo nositi ostatke nekog uzročnika, a da on zapravo ne uzrokuje aktualnu infekciju. Zato je potreban liječnik da interpretira sve nalaze koje ima te pacijenta upućuje k nama, zaključuje Peruč.