U petak će se u Saboru glasovati o vraćanju obaveznog vojnog roka, nakon što je on, zbog velikog broja ročnika koji su optirali za civilno služenje, suspendiran 2008., a jučerašnja rasprava pokazala je da će to biti učinjeno većinom koja će debelo nadmašiti dvotrećinsku.

Naime, uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja ne uživa potporu samo Možemo! i još nekih manjih stranka lijevo-liberalne oporbe. Postignut je, dakle, praktično politički konsenzus jer dvomjesečnu vojnu obuku, koja kreće početkom iduće godine, osim vladajuće koalicije podržavaju i SDP i desna opozicija, opcije koje predstavljaju veliku većinu biračkog tijela. SDP-ovi zastupnici jučer su iznijeli niz prigovora na izmjene Zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, ali to neće biti razlog da najjača oporbena stranka u petak bude protiv. Stav je SDP-a da se mora osigurati održavanje profesionalne vojske i jačanje pričuve te da se to ne može uz postojeći dragovoljni vojni rok.

Oportunizam, a ne pacifizam

– Svjesni smo nedovoljnih kapaciteta profesionalne vojske i pričuve. Bili bismo sretniji da je predloženi model sličniji norveškom.

Nismo sretni ni ovako širokom definicijom razlika između raznih skupina mladih muškaraca u vezi prednosti kod zapošljavanja.

Također bi Zakon o civilnoj službi ipak trebao ostati izdvojen iz Zakona o obrani, ovo što će sada biti novina je poslije 22 godine.

Geopolitička situacija ne utječe bitno na našu odluku. Vizija razvoja Oružanih snaga takva je da bi se i bez geopolitičke situacije moralo nešto napraviti da ne bismo ostali bez profesionalne vojske i stoga nemamo primjedbi na temeljno vojno osposobljavanje, rekao je Arsen Bauk uime Kluba zastupnika SDP-a.

Njegova je procjena da se mladi nisu u prošlosti odlučivali za civilno služenje zbog pacifizma nego oportunizma i da im vojni rok zapravo nije neprihvatljiv.

Druge lijeve i centrističke oporbene stranke rezervirane su prema gotovo svim aspektima povratka vojnog roka. Već i u odnosu na samu motivaciju Vlade.

– Kažu se da se promijenila sigurnosna situacija, globalni, ali i regionalni sigurnosni uvjeti. Spominje se rat u Ukrajini i rastuću napetost u Europi. Ali, vladajuća kasta nije si dala truda obrazložiti kako to rat u Ukrajini utječe na to da mi naše mlade dečke moramo učiti nositi pušku na ramenu.

Nismo li čuli od premijera da naša vojska neće ići u Ukrajinu, zašto se onda uvodi vojni rok? Koje to napetosti u Europi to traže od nas? Jesu li nam možda prijetnja susjedi, Srbi, zahtijevala je Dalija Orešković preciziranje sigurnosnih ugroza Hrvatskoj.

Prisutni ministri Ivan Anušić i Davor Božinović nisu joj ponudili odgovor.

Tek je nezavisni zastupnik Josip Jurčević, u replici Anušiću, rekao da bi Srbija mogla napasti Hrvatsku.

Potencijalno diskriminirajući zakonski učinci za mladiće koji bi, umjesto na vojnoj obuci, tri mjeseca proveli u civilnoj zaštiti ili četiri mjeseca na određenim poslovima u jedinicama lokalne samouprave, kao i prednost u zapošljavanju onih koji bi prošli temeljno vojno osposobljavanje, dobili su najviše prostora u kritikama opozicije.

– Vojni rok je pitanje vrijednosti. Želimo li Hrvatsku koja mlade uči samo poslušnosti ili ih uči odgovornosti? Želimo li društvo koje ponos mjeri po uniformi ili ga gradi na solidarnosti, znanju i radu? Ne tražimo od djece da marširaju, nego da surađuju.

Mladi ne trebaju rovove, nego radna mjesa, šansu da stvaraju, a ne da se pokoravaju. Vojni rok neće stvoriti ljubav prema domovini jer se ona ovako nameće, istaknuo je Marin Živković iz Možemo!

Njegova kolegica Ivana Kekin upozorila je da se prigovor u obrani tretira kao »sumnjiv privilegij«, dok ga se »u zdravstvu potiče«.

Prednost pri zapošljavanju

Anušić je bio zasut brojnim sličnim pitanjima o najizraženijim prijeporima koji prate ključan projekt njegovog resora.

– Obavezu prema državi mora svatko od nas imati. Ne možemo očekivati samo da će nam ova država dati prava koja jednostavno nemaju više nikakvog niti smisla. Mora postojati obaveza pojedinaca, mladih ljudi prema državi u kojoj žive, u kojoj rastu i u kojoj će sutra imati obitelj.

Cilj ih je beneficijama potaknuti na temeljno vojno osposobljavanje odnosno da ne iskažu prigovor savjesti.

Nije svako dovođenje u nejednak položaj nužno diskriminacija. Ovakve odredbe su i u drugim posebnim zakonima, primjerice Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, naglasio je Anušić.

SDP-ov zastupnik Denis Kralj ga je, s jasnom aluzijom, upitao hoće li 2028. na javnom natječaju u Ministarstvu vanjskih poslova loš kandidat koji je odslužio vojni rok imati prednost u odnosu na izvrsnog pravnika koji to nije zbog anemije i što će s potonjim biti »ako znamo da je mjesto premijera popunjeno«.

Anušić mu je strpljivo pojasnio da će kandidat sa završenim temeljnim vojnim osposobljavanjem biti u prednosti jedino u slučaju da je jednako kvalitetan kao konkurent.

HDZ-ovci se ne slažu u ocjeni domoljublja

HDZ-ovi zastupnici nisu jučer djelovali baš sinkronizirano. Upadljivo su se razišli u ocjeni jesu li mladi u Hrvatskoj danas dovoljno domoljubni ili ne. Kao jedan od bitnih argumenata u prilog uvođenja temeljnog vojnog osposobljavanja, proteklih je mjeseci ministar Anušić navodio prezentaciju ročnicima činjenica o Domovinskom ratu koje im nisu poznate.

Na tragu toga je jučer govorio Andre Krstulović Opara.

– Uvjeren sam da je potrebno raditi na domoljubnom osvještavanju naših ročnika, na buđenju i razvijanju kod njih domoljubnog ponosa i pripadnosti hrvatskoj pobjedničkoj vojsci, rekao je Krstulović Opara.

Njegov je istup izazvao nedoumicu kod Dalije Orešković.

– Gdje je to HDZ pogriješio? Ministar Anušić tvrdi da će vojni rok stvoriti potpuno drukčiji kut gledanja na Domovinski rat. HDZ-ovi zastupnici objašnjavaju da će temeljna obuka imati za cilj domoljubno osvještavanje mladih.

Budući da HDZ politički dominira u Hrvatskoj nakon Domovinskog rata, da je ova Vlada ušla u desetu godinu mandata, postavlja se pitanje gdje je to HDZ pogriješio da nam je sada nužno domoljubno osvještavanje mladih, kazala je.

Odgovorio joj je HDZ-ovac Stipan Šašlin, koji se uopće ne slaže sa svojim stranačkim kolegom Krstulovićem Oparom.

– Nema nikakvog problema domoljublja kod mladih. Pokazao je to koncert Marka Perkovića Thompsona na kojem je bilo 500 tisuća mladih, ustvrdio je Šašlin, koji je uvjeren da su protiv vojnog roka isključivo oni koji su 1991. bili protiv stvaranja hrvatske vojske.

Anušić: Na kraju će odlučiti Ustavni sud

– Na kraju će Ustavni sud o odlučivati o tome, recimo o prednosti zapošljavanja onih koji će proći temeljno vojno osposobljavanje. Možda će se to maknuti iz zakona. Ajmo sačekati što će reći Ustavni sud, koliko sam čuo, tamo je već je stigla neka primjedba, rekao je ministar Anušić.

On je, dakle, svjestan da će Ustavni sud, na zahtjev možda i nekog iz političke sfere, ocjenjivati ustavnost zakona kojima se vraća obavezan vojni rok. Ali, upitno je hoće li se uopće moći formirati većina ustavnih sudaca potrebna za donošenje odluke, znači njih sedmero.

Ako bi se kojim slučajem Ustavni sud bavio ovom temom već do sredine travnja, do kada traje mandat postojećem sastavu, onda ne bi bilo problema s većinom koja bi odbacila zahtjev za ocjenu ustavnosti. U Ustavnom sudu je sada barem sedam sudaca iz kvote HDZ-a odnosno onih spremnih dići ruku u skladu s interesima Vlade.

No, ukoliko bi idućih mjeseci propali pregovori u Saboru i ne bi bio izabran niti jedan od tri suca koji bi trebali zamijeniti Miroslava Šeparovića, Matu Arlovića i Gorana Selaneca, posve je neizvjesno bi li se među deset sudaca, koji bi ostali u Ustavnom sudu, našlo njih sedam sa stavom da je sve u redu s ovim zakonima.

Međutim, takva bi situacija također išla na ruku HDZ-u jer sasvim sigurno, budući da su suci koje je on predložio uvijek kompaktni, ne bi bila donesena niti odluka da su pojedine odredbe tih zakona neustavne. Za HDZ, znači, nepostojanje većine u Ustavnom sudu ne predstavlja hendikep.