U tijeku su tri procesa izbora ljudi na pozicije u institucijama hrvatske države, oni nisu povezani, ali upitno je hoće li ih se moći završiti bez da ih politika rješava u paketu. Riječ je o izboru predsjednika Vrhovnog suda, tri ustavna suca i popunjavanju 89 mjesta u diplomatsko-konzularnoj mreži. Niti u jednom od tih postupaka ne nazire se kraj i stoga ne iznenađuje informacija da je u optjecaju već i prijedlog pogodbe kojom bi se zatvorila barem dva od tri. Doznajemo da su iz HDZ-a prema Uredu predsjednika, neslužbenim kanalima, komunicirali spremnost na potporu u Saboru Mirti Matić, izvjesnoj kandidatkinji Zorana Milanovića za predsjednicu Vrhovnog suda, u slučaju da on prije toga nagovori SDP da pristane prepustiti HDZ-u dva od tri ustavna suca, koliko ih se bira u aktualnom javnom pozivu.

Dugi pregovori

Za ovo je čuo i predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić i, kako nam je jučer rekao, nije mu niti u primisli sudjelovanje u ovakvom aranžmanu.

– Kada sam saznao za to, bit ću pristojan i birat ću riječi, grohotom sam se nasmijao, u HDZ -u su u potpunosti pobrkali lončiće, poručuje Hajdaš Dončić.

U Uredu predsjednika, pak, naglašavaju da Milanović niti može, a niti želi utjecati na SDP jer, objektivno, važnije je tko će sve biti u Ustavnom sudu nego tko će doći na čelo Vrhovnog suda. Nije nerelevantna osoba predsjednika Vrhovnog suda jer ona, primjerice, istodobno obnaša i dužnost šefa Državnog izbornog povjerenstva. Ali, u okolnostima izrazite polarizacije unutar Ustavnog suda, neusporedivo je bitnije hoće li i tko imati većinu u tijelu koje donosi odluke o ustavnosti i zakonitosti.

Osim toga, ukoliko bi Milanović uspio od svoje bivše stranke ishoditi da popusti HDZ-u u proceduri izbora ustavnih sudaca, a kako bi prošla njegova kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda, to bi sasvim politički diskreditiralo Hajdaša Dončića. Potvrdila bi se, naime, teza HDZ-a da je Milanović i dalje pravi lider SDP-a, a da je Hajdaš Dončić tek njegova marioneta. Zato doista nisu naročite šanse za realizaciju ove kadrovske kombinatorike. Za tri ustavna suca javilo se 14 pravnika i oni će uskoro biti saslušani na sjednici saborskog Odbora za Ustav. Za pregovore će potom HDZ i parlamentarna ljevica imati na raspolaganju šest mjeseci, s obzirom na to da do sredine travnja traje produljeni mandat Miroslavu Šeparoviću, Mati Arloviću i Goranu Selanecu, ali nije nerealna mogućnost da neće biti dogovora.

Pripreme kandidata

I kandidati za predsjednika Vrhovnog suda dolaze u Sabor, pred članove Odbora za pravosuđe, kako bi odgovarali na pitanja zastupnika. Taj će se odbor sastati možda već sljedeći tjedan kako bi usvojio mišljenje o Mirti Matić, Aleksandri Maganić i Šimi Saviću, koje je neobvezujuće za predsjednika Republike.

Sutkinja Visokog trgovačkog suda Mirta Matić se, doznajemo, nije u ovo upustila nepripremljena, nego je uoči slanja svoje prijave na javni poziv (ne)izravno kontaktirala i predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića. Najavila je kandidaturu dužnosnicima bez čije privole ne može biti izabrana i ispipavala njihove reakcije. Milanović praktično i nema izbora, može Hrvatskom saboru predložiti samo nju jer dvoje preostalih kandidata već je odbio u nekom od ranijih javnih poziva. HDZ može odbiti Mirtu Matić, uz obrazloženje da ima slab program i slično, jer SDP nije zainteresiran za političku nagodbu koja bi uključivala ustavne suce i čekati četvrti javni poziv. Ne treba, međutim, ni isključiti opciju da zastupnici HDZ-ove koalicije glasuju za Mirtu Matić. Jer, prethodno su već uskratili podršku Milanovićevoj kandidatkinji Sandri Artuković Kunšt.

Banski dvori nepopustljivi oko veleposlanika i konzula

Što se tiče konzultacija između predstavnika Ureda predsjednika i Ministarstva vanjskih poslova o imenovanju hrvatskih veleposlanika i konzula, one bi se trebale nastaviti ovih dana. Ali, nikakav napredak tu nije postignut već mjesec i pol dana, točnije nakon što je Milanović pristao na svih 89 imena koja su mu početkom srpnja stigla iz MVP-a, ali je istovrememo i on predložio svoja 23. Dakle, na Pantovčaku su odlučili da neće raditi probleme u vezi niti jedne osobe koju bi Vlada htjela poslati u neko od hrvatskih predstavništava u inozemstvu, uz uvjet da na konačnoj listi 89 ljudi bude i njih 23 koje je odabrao predsjednik Republike, a među njima su većinom zaposlenici Ministarstva vanjskih poslova koji nisu ušli na popis što ga je, temeljem internog natječaja, sastavio Gordan Grlić Radman. To, međutim, ne odgovara Banskim dvorima. Pet godina nitko nije imenovan za veleposlanika i konzula jer je Milanovićeva početna pozicija bila da njemu kao sukreatoru vanjske politike pripada 50 posto mjesta u diplomaciji. Sada on ne traži više od četvrtine, ali u Vladi niti to ne prihvaćaju jer, po svemu sudeći, smatraju da bi predsjednik jednostavno trebao potpisati svih 89 imena koja je dobio na stol. U tom kontekstu je teško očekivati da bi se pregovarači Ureda predsjednika i MVP-a mogli o bilo čemu usuglasiti. No, zasad se u političkom prostoru još nisu pojavile ideje kako ovo pitanje povezati s izborom predsjednika Vrhovnog suda ili ustavnih sudaca.