“Nema šanse da odustanemo u borbi za svoju djecu. Možemo se samo ujediniti. Cijela Hrvatska. Djeca nemaju biračka prava i nisu možda političarima zanimljiva, ali su nama najvažnija”, kazala je predsjednica Udruge Helena Ančić ispred Kulturnog centra Dubrava.


Cilj prosvjeda je, ističe, izmjena „zakona koji propisuje da nas policija štiti od maloljetnika, što nije normalno“.




Roditelji traže izmjene Zakona o sudovima za mladež, da se spusti dobna granica za kaznenu odgovornost maloljetnika s trenutnih 14 na 12 godina.


Prozivajući ravnatelje osnovnih škola Retkovec i Novi Jelkovec u kojima je zabilježeno nasilje nad učenicima, kao i ravnatelja škole u Prečkom, ona je ustvrdila da nitko od njih nije došao ni na prošli ni današnji skup dati podršku roditeljima, iako „tvrde da rade na dobrobit djece“.


Roditelji tvrde da nasilni maloljetnici i dalje kamatare


Majka iz Jelkovca Sanja Petrović kazala je kako je od zadnjeg prosvjeda policija počela patrolirati po naselju, ali da su nasilni maloljetnici i dalje nastavili nasilje i „kamatarenje“ nad njezinom djecom.


Ovo nije zakon koji sprečava vršnjačko nasilje, nego ga potiče, kazala je ona i dodala da to znači da će žrtva postati nasilnik, a zlostavljač žrtva.


Jedan od roditelja djece koja su preživjela tragediju u školi u Prečkom, Marko Sikirica, kazao je da brojne škole guraju problem pod tepih, te da je psihološka potpora djeci koja su prošla traumu u Prečkom najprije smanjena, a danas djeca moraju čekati pregled kod psihologa nekoliko mjeseci.


Zatražio je širu podršku društva, od vraćanja kvartovskih policajaca, preko povećanja kvote za psihologe i njihova vraćanja u domove zdravlja, do izrade programa koji će poticati više druženja djece i više sportskih aktivnosti.


On je kritizirao institucije da djeluju reaktivno umjesto proaktivno i upozorio da se problem može ponoviti, ali i roditelje koji se nisu u stanju ujediniti oko problema.


Roditelji iz zagrebačkog naselja Retkovca prvi su prosvjed održali 28. rujna ispred tamošnje škole, žaleći se zbog sve većeg maloljetničkog nasilja, kad su nadležnim institucijama „dali rok“ od 30 dana da promijene stanje.