Već dugo nismo vidjeli da je Vlada na jednoj sjednici u istom danu odaslala čak tri odbijenice zainteresiranoj javnosti – sindikatima javnih službi, veledrogerijama i djelatnicima Hitne pomoći. Jednima je poručeno da para u proračunu za njihove zahtjeve nema, drugima da ima, ali ih im ne daju, a trećima je objavila rat elaboratima. No, krenimo redom.

Seriju odbijenica započeo je premijer Plenković već u 11.30 ujutro (počeo bi i ranije da sjednica Vlade nije kasnila pola sata) kada je sindikatima javnih službi poručio da se spuste na zemlju sa svojim zahtjevima o 12-postotnom rastu plaća u idućoj godini. Podsjetio ih je da su im plaće narasle otkako ih je Vlada povećala u ožujku prošle godine i da ne trebaju imati velika očekivanja pa im je ponuđen rast od jedan posto. Ministar Piletić dan prije je bio nešto konkretniji pa sindikatima poručio da njihovi zahtjevi Vladi nisu prihvatljivi i da ne može osigurati toliko novca u proračunu za iduću godinu.

Niz Vladinih odbijenica nastavila je i zaključila ministrica zdravstva Irena Hrstić, otprilike sat vremena nakon premijerove pljuske sindikatima. Veledrogerijama, kojima bolnice duguju više od 800 milijuna eura, doslovce je poručila da im neće platiti dug dok se ne potroše zalihe lijekova.

Ako se pomnije iščita ministričina izjava, ispada da novca za podmirenje duga ima, ali ga Vlada veledrogerijama ne želi dati. Štoviše, ministrica Hrstić čak kaže da nije pametno odjednom podmiriti dug. I to unatoč upozorenjima veledrogerija da dug raste mjesečno za 40 milijuna eura i da je bez hitne uplate sredstava ugrožena opskrba lijekovima. I da ćemo zbog duga veledrogerijama, koji analitičari zovu skrivenim javnim dugom, uskoro probiti gornju granicu mastrihtskih kriterija – deficita od 3 posto BDP-a i javnog duga od 60 posto BDP-a i kao članica Europske unije s neurednim financijama opet ući u proceduru prekomjernog deficita, odnosno pod nadzor Europske komisije. U udruzi poslodavaca su s pravom postavili pitanje zašto je opskrba lijekova unesena u Zakon o kritičnoj infrastrukturi, a nekim bolnicama pritom rok za podmirenje plaćanja prelazi i 500 dana.

Bit će stoga zanimljivo vidjeti reakciju udruge veledrogerija pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca na izjavu ministrice zdravstva, koja je odlučila s veledrogerijama tjerati mak na konac i držati ih na tankom ledu.

A onda su na red došli djelatnici Hitne pomoći koji su jučer prosvjedom tražili da im se ponovo uvede beneficirani radni staž, a ni oni nisu najbolje prošli, iako su Vladi prosvjedovali pod prozorima. Odbijenica im je stigla u obliku elaborata prema kojemu je struka, a ne ministarstvo (što je Hrstić posebno naglasila), neovisno zaključilo da djelatnici hitne medicine ne mogu imati beneficirani radni staž. Na to su djelatnici Hitne uzvratili svojim elaboratom u kojemu se kaže da imaju pravo na beneficirani staž, ali su prokleli Zavod za javno zdravstvo što ga nije prihvatio, jer da jest, onda bi im ga i Vlada morala dati.

Možda je razlog Vladinih odbijanja zahtjeva u nedostatku sredstava u državnom proračunu, što Vlada ne želi javno priznati, jer ogromna sredstva ipak idu za socijalne transfere i povećanje mirovina. S druge strane, u trogodišnjim projekcijama proračuna ne vidi se rast plaća u javnom sektoru. A možda je i glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić u pravu kad kaže da bi lijepa vremena stabilnih financija i niskog deficita mogla biti iza nas. Pokazat će vrijeme.

Vlada se tako u jednom danu uspjela posvađati sa svakim tko joj se obratio, a ovakvu seriju Vladinih odbijenica ne pamtimo još od vala stečajeva poduzeća s početka mandata premijera Ivice Račana. Jedini na koje nije povisila glas su naši najmlađi sugrađani i njihovi odgojitelji u vrtićima. Za vrtiće su osigurana sredstva i u idućoj godini, a ukinuta je prednost pri upisu u vrtiće za djecu do četvrte godine života jer je u praksi to izazivalo kaos i manjak mjesta u jaslicama. Osim toga, izmjenama zakona omogućeno je i ženama iz socijalno ugroženih obitelji da se zaposle u vrtićima u slučaju nedostatka odgojitelja. Ajde da je bar netko jučer dobro prošao.