Organizatori traže da se za ‘hitnjake’ primijeni ista procedura u dodjeli prava na beneficirani radni staž, kao što je to učinjeno u slučaju vatrogasaca i policajaca.

Zahtijevaju da beneficirani radni staž dobiju svi djelatnici u timovima izvanbolničke hitne pomoći, u hitnoj helikopterskoj službi, sanitetskom prijevozu i dispečeri u prijavno-dojavnim jedinicama.

Zagreb – Prosvjed radnika zavoda za Hitnu medicinu ispred NSK gdje vlada održava svoju sjednicu / Foto: Matija Habljak/PIXSELL

Vlada zasjeda, zvižde im pod prozorom

Zviždanjem i sirenama započeo je prosvjed  ispred Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) gdje je trajala sjednica Vlade, a prosvjednici su došli sa državnim i sindikalnim zastavama, noseći transparente “Hitna jedino Maji Grbi nije bitna”, “Vratite nam beneficiju”, “27 godina nepravde”, “Zakon o Hitnoj pod hitno!”.

Organizirali su ga Hrvatski sindikat hitne medicine, Sindikat Zajedno, Sindikat zaposlenika u zdravstvu Hrvatske i udruga Hitna uživo 194, nezadovoljni time što im je Hrvatski zavod za javno zdravstvo odbio elaborat za priznavanje beneficiranog radnog staža.

Na društvenim mrežama objavljeno je kako su jutros prema Zagrebu krenuli prosvjednici iz Dubrovačko-neretvanske i Vukovarsko-srijemske županije te iz Splita. Podršku akciji dali su i policijski sindikati, kao i Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika. Prosvjed su podržali predstavnici pravosudne policije i zastupnik Mosta Nikola Grmoja.

Tri godine čekanja

U zavodima za hitnu medicinu u Hrvatskoj radi oko 4500 zaposlenih, vozača, tehničara, medicinskih sestara i liječnika, a njihove strukovne udruge već tri godine traže da im se prizna beneficirani radni staž, kakav već imaju policija i vatrogasci.

U Ministarstvu rada doznaje se da su odbili elaborat Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara da se radna mjesta u izvanbolničkoj hitnoj medicini priznaju kao ona na kojima se staž računa s povećanim trajanjem. Elaborat je bio izrađen za tri radna mjesta – za srednju medicinsku sestru, sestru prvostupnicu i sestru u prijavno-dojavnoj jedinici.

Kako pojašnjavaju u Ministarstvu, analiza HZJZ-a nije pokazala da medicinske sestre i tehničari u hitnoj imaju veći rizik od profesionalnih bolesti, ozljeda na radu ili prijevremenog umirovljenja u odnosu na ostale zdravstvene radnike.

Zbog toga je Ministarstvo rada ocijenilo da nema zakonske osnove za pokretanjem izmjena Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem. Umjesto toga, predloženo je uvođenje mjera po uzoru na europsku praksu, koje bi trebale osigurati dodatnu potporu zaposlenima u hitnoj medicini i olakšati im ostanak u sustavu do redovne mirovine.

Foto: Matija Habljak/PIXSELL

Liječnici podržali prosvjed zaposlenih u hitnoj medicini

Hrvatska udruga bolničkih liječnika podržala je prosvjed i zahtjeve zaposlenih u hitnoj medicini, ocijenivši ih opravdanima i nužnima za sustavne promjene.

U HUBOL-u ističu da hitna pomoć predstavlja temelj zdravstvene skrbi jer djelatnici prvi stižu na mjesto nesreće i spašavaju živote u najkritičnijim trenucima. Već godinama upozoravaju na teške uvjete rada, manjak kadra i činjenicu da im nije priznat beneficirani radni staž.

Udruga poziva Vladu i nadležne institucije na hitan dijalog s predstavnicima hitne medicine jer sustav pati od kroničnog manjka educiranih liječnika i medicinskih sestara, preopterećenosti timova i slabog interesa za rad u toj službi. Smatraju da bi uvođenje beneficiranog staža bio važan korak prema privlačenju i zadržavanju stručnjaka te prema sveobuhvatnoj reformi hitne medicine.

Djelatnici hitne medicinske pomoći prije tri godine već su prosvjedovali na Markovu trgu u Zagrebu tražeći donošenje jedinstvenog zakona o hitnoj pomoći koji bi im omogućio skraćeni radni vijek i odlazak u mirovinu s 55 godina.

Foto: Matija Habljak/PIXSELL