U rebalansu proračuna koji uskoro ide pred Sabor planirani manjak na razini opće države predviđen je na nešto manje od 2,7 milijardi eura ili 2,9 posto BDP-a, umjesto planiranih 2,4 posto.

Jedan od razloga tog minusa su i lokalni proračuni, čiji su rashodi jako rasli, pa im nedostaje čak 350 milijuna eura od planiranoga za ovu godinu.

Odnosno, planiran je bio rast prihoda od 500 milijuna više nego prošle godine, a ostvaren je manjak od 350 milijuna – dakle ukupna je »rupa« veća od 800 milijuna.

Izgleda da je stvar bila u enormnoj potrošnji, najvjerojatnije vezanoj uz lokalne izbore koji su održani proljetos, no ministar financija Marko Primorac već je na raspravi o rebalansu na sjednici Vlade oštro poručio lokalnim vlastima da na njih »apelira« na odgovorno upravljanje i rad općenito. Samouprava je očito previše oslonjena na državu.

Skupa samouprava

Očito, lokalne vlasti gurale su ovo proljeće rokove za velike investicije, iako EU novce nisu povukli do kraja pa su sami morali plaćati svoje velike projekte, a rasle su jako i plaće – ne samo gradonačelnika i župana koji su pratili rast dužnosničkih plaća na razini države i dizali ih i za 50 posto, nego i svih mogućih komunalnih službi.

Dovoljno je pogledati Rijeku gdje su štrajkali vozači autobusa, odgojitelji u vrtiću itd., i svi su dobili povišice.

Analiza koju je napravio Ekonomski institut Zagreb (s podacima do kraja 2024. godine) pokazuje da je lokalna samouprava već i prije zadnjih lokalnih izbora bila itekako skupa, i čak trećina proračuna u samoupravi, najviše jasno malih općina, ovisi isključivo o – pomoći države. Trećina proračuna ne bi ni postojala da nema novca prenesenih iz državne kase, stoga ne čudi da je i državni proračun u rastućem minusu.

Prošle godine, općine, gradovi i županije ostvarili su ukupno 6,581 milijun eura ukupnih prihoda u svojim proračunima.

Općine su uprihodile 1,218 milijuna eura, gradovi 4,319 milijuna eura, a županije tek 1,043 milijuna eura proračunskih prihoda. To je bilo povećanje od 12 posto u odnosu na prethodnu godinu, zbog niza zakonskih izmjena u korist samouprave, a to je čak 73 posto više u odnosu na relativno nedavnu 2020. godinu.

Prihodi županija čak su u omjeru najviše rasli zbog izmjena zakona njima u korist, no i dalje su ispod prihoda općina i gradova.

U tom razdoblju promijenjena su tri ključna zakona – riječ je o Zakonu o porezu na dohodak, Zakonu o financiranju JLS i Zakonu o lokalnim porezima.

Najveće promjene unesene su u Zakon o porezu na dohodak, i čini se da je ukidanje prireza, a uvođenje ovih novih zakona ipak donekle oštetilo lokalne budžete – naime, tek je 300 od 550 jedinica odlučilo supstituirati taj dio prihoda.

Kad je riječ o prihodima od poreza na dohodak, izračun kaže da su općine u 2024. godini ostvarile ukupne prihode u iznosu od 1,218 milijuna eura, što je povećanje od 112,3 milijuna eura ili 10,2 posto u odnosu na 2023. godinu.

Dakle, za stjecanje proračunskih prihoda općine i gradovi nisu uveli sve zakonom utvrđene lokalne poreze.

Najveći broj općina i gradova uveo je porez na potrošnju, njih 517.

Bez obzira na to što imaju potpunu slobodu u odlučivanju o poreznoj osnovici i iznosu poreza, porez na korištenje javnih površina uvelo je svega 356 općina i gradova.

Paušalni porez od turizma uveden je u 491 općini i gradu. Uvođenje ili neuvođenje lokalnih poreza kao i promjene poreznih stopa lokalnog poreza uvjetovane zakonskim promjenama odrazili su se na ostvarene porezne i ukupne prihode općina i gradova u 2024. fiskalnoj godini.

Prihodi od poreza

Ipak, najveće povećanje zabilježili su prihodi od poreza na dohodak, koji su povećani za 128 milijuna eura ili 33,1 posto, pa se njihov udio u ukupnim prihodima povećao s 39,1 posto u 2023. na 49,3 posto u 2024. godini.

Povećanju ostvarenih prihoda u proračunima općina, gradova i županija u 2024. u odnosu na prethodnu godinu, najviše je pridonio rast prihoda od poreza na dohodak koji je posljedica snažnog i kontinuiranog rasta bruto plaća, usprkos smanjenju broja novozaposlenih.

Zaposlenih je oko 1.700 manje nego ranije, no praćenje trenda rasta plaća na državnoj razini na kraju se odrazilo i na plaće u JLS-u.

Ono što je, međutim, fascinantno s obzirom na to koliko se trošilo u izbornoj godini, jesu podaci o pomoćima za samoupravu – prema Ekonomskom institutu, pomoći su vrsta prihoda koja se s porezom na dohodak izmjenjuje na prvom, odnosno drugom mjestu po važnosti u općinskim proračunima.

Udio prihoda od pomoći u 2024. godini iznosio je 32,5 posto, a u 2023. godini čak 36,3 posto ukupnih općinskih proračunskih prihoda. I u gradskim proračunima su prihodi od pomoći na drugom mjestu s udjelom od 14,3 posto u 2024., dok su u 2023. sudjelovali u ukupnim proračunskim prihodima gradova s visokih 21,1 posto.

U razdoblju od 2020. do 2023. godine županijski su proračuni ostvarivali više od polovine svojih ukupnih prihoda od prihoda od pomoći.

Dakle, 2023. i ranije bilo je i gore, a onda su u 2024. godini porastom prihoda od poreza na dohodak značajno ipak smanjeni prihodi od pomoći u usporedbi s ostvarenjem u 2023.

U razdoblju od pet zadnjih godina izvorni prihodi od poreza su u samoupravi ipak rasli, ali riječ je o porezima koji su »spušteni« s državne razine.