Hrvatska se prema novom Gallupovom izvješću o emocionalnom zdravlju svijeta svrstava među zemlje s iznadprosječnim osjećajem životnog zadovoljstva i nižim razinama stresa u usporedbi s globalnim prosjekom.

Iako rezultati pokazuju da su Hrvati emocionalno stabilniji od stanovnika mnogih drugih zemalja, svjetski trendovi ne ostavljaju prostora za opuštanje – brige, stres i tuga rastu u svim dobnim skupinama, osobito među mladima.

Najnovije istraživanje „State of the World’s Emotional Health 2025“, koje je provela organizacija Gallup u suradnji sa Svjetskim zdravstvenim summitom (World Health Summit), obuhvatilo je 145.000 ljudi u 144 zemlje.

Rezultati otkrivaju da se svijet nalazi u stanju emocionalne napetosti – gotovo četiri od deset odraslih osoba prijavilo je da su prethodnog dana osjećali zabrinutost, a 37 posto stres, što je stotine milijuna ljudi više nego prije deset godina.

U svijetu su u porastu i osjećaji tuge (26 posto), ljutnje (22 posto) i tjelesne boli (32 posto), što Gallup povezuje s globalnom nesigurnošću, ratovima, klimatskim krizama i gospodarskim pritiscima.

Ipak, istraživanje pokazuje i otpornost čovječanstva – 88 posto ispitanika izjavilo je da se osjećalo poštovano, a 73 posto da su prethodnog dana doživjeli smijeh, užitak ili zadovoljstvo.

Gallupovo izvješće prvi put izravno povezuje emocionalno zdravlje s Globalnim indeksom mira i Indeksom pozitivnog mira, što je dovelo do ključnog zaključka: mir, zdravlje i emocionalna dobrobit su nerazdvojni.

U zemljama pogođenima sukobima ili društvenom nestabilnošću ljudi češće prijavljuju tugu, bijes i strah, dok stanovnici mirnijih zemalja – među kojima je i Hrvatska – iskazuju veće zadovoljstvo, osjećaj sigurnosti i optimizam.

“Emocionalno zdravlje nije samo osobna stvar – ono je temelj društvene otpornosti i mira,” poručila je Ilana Ron Levey, izvršna direktorica Gallupa, predstavljajući izvješće. Dodala je da bi praćenje emocionalnih pokazatelja trebalo postati obavezan dio javnozdravstvenih politika jer “emocionalna patnja na razini društva često prethodi političkoj i ekonomskoj nestabilnosti”.

Izvješće ističe da su žene globalno sklonije osjećajima tuge i zabrinutosti, dok muškarci češće prijavljuju ljutnju. Mladi su posebno izloženi stresu i nesigurnosti, a najveći emocionalni pritisak bilježi se kod osoba u dobi od 30 do 49 godina.

Izvješće je predstavljeno na Svjetskom zdravstvenom summitu u Berlinu, vodećem međunarodnom skupu posvećenom globalnom zdravlju, koji je i ove godine okupio političke čelnike, znanstvenike i predstavnike međunarodnih organizacija.

Među sudionicima je bila i Kolinda Grabar-Kitarović, supredsjedateljica Globalnog odbora za praćenje pripravnosti na pandemije (GPMB) i bivša predsjednica Republike Hrvatske.

U svom obraćanju naglasila je važnost ulaganja u snažne i financijski stabilne sustave primarne zdravstvene zaštite kao temelja svjetske otpornosti na buduće krize.

– U sve nestabilnijem svijetu stvarna pripravnost na pandemije mora počivati na povjerenju i funkcionalnim zdravstvenim sustavima koji dosežu svaku zajednicu. Samo tako možemo izgraditi sigurnost, povjerenje i dugoročnu stabilnost, istaknula je Grabar-Kitarović.