Gastronomski i zabavni program

Pedeseto izdanje lovranske Marunade privuklo brojne goste: Maruni domaći – cijene europske

Filip Brnelić

Foto Ana KRIŽANEC

Foto Ana KRIŽANEC

Raznovrsna ponuda maruna, kostanja, slastica, pića i drugih delicija na bazi ovog šumskog ploda ovog je vikenda u Lovran je privukla stotine sladokusaca i posjetitelja



 


 


LOVRAN – Marunada va Lovrane uvijek je iščekivan događaj, a njeno okruglo 50. izdanje i raznovrsni i bogati gastronomski, glazbeni i zabavni program gradić mali ovog je vikenda pretvorio u »the place to be«. I to ne samo zato jer je Maja Šuput na svoj subotnji nastup stigla jašući na mrkom macanu Gospodina Savršenog. U tri dana jedne od najpoznatijih manifestacija na Liburniji stotine je ljudi obišlo centar Lovrana gdje je fešta otvorila jesen od maruna i kostanja koji su rodili onako kako su se sladokusci nadali. Pedeset godina tradicije koju Lovranci brižno njeguju tako je proslavljeno u obilju, a raznovrsna ponuda maruna, slastica, pića i drugih delicija na bazi ovog šumskog ploda lovranskom je sajmu ponovo dala ono što nitko drugi nema.

Foto galerija: Marunada u Lovranu Foto: Ana Križanec





– Prva Marunada održana je u Dobreću još 1973. godine, a od te je godine Lovranšćina postala poznata po toj manifestaciji koja traje kroz cijeli listopad. Maruna ove godine ne nedostaje ni u prvom vikendu Marunade, u ponudi su i kesteni i talijanski maruni, ali tamo gdje je pravi lovranski marun, on tako mora biti i označen. Osim njih i njihovih proizvoda, tu su i domaći proizvodi brojnih OPG-ova i udruga koji ljudi mogu kod nas kušati i ponijeti kući, a što je nešto gdje podižemo kvalitetu ponude – kaže Zvijezdana Klobučar Filčić, direktorica Turističke zajednice općine Lovran, organizatora Marunade.


Kila 10 eura


Kada ljeto nama nije bilo predivno, kažu upućeni, barem je marune i njihova stabla pomazila optimalna i pravovremena kombinacija sunca i kiše pa se njihovi ljubitelji imaju čime počastiti. Ipak, ako se netko nadao da će zbog povećane ponude, i potražnje koja ju ne može pratiti, cijene sirovih i pečenih maruna biti pristupačne, taj se mogao samo neugodno iznenaditi. Malobrojni se sjećaju da se kila sirovog kestena prije samo pet godina po tržnicama mogla nabaviti po cijeni od 20-ak kuna, ili tri eura, ali će zato rijetki zaboraviti cijene koje su naišli Ljeta gospodnjeg 2025. u Lovranu. Bio marun domaći, iz Banovine ili od furešta, za kilo sirovog najbolje se moglo proći ako se pronašlo štand na kojem piše osam eura, odnosno pet eura za malu i 10 za veliku porciju pečenih. Iz najvjerodostojnijeg se izvora – vlastitih očiju i pamćenja – saznaje i da je lovransko tržište ekspresnom inflacijom udareno u samo dva dana, pa su pojedini prodavači cijenu za kilogram trećeg dana Marunade digli i na nestvarnih 10 eura. I da nije baš da bi se dali cjenkati kao u tamo nekim istočnjačkim kulturama. Ipak smo mi Europa.


Prodavači za ćakulu, kažu, vremena nemaju, a dojam je da nekima, osim volje, fali i osnovne trgovačke »šprehe«. Kako neslužbeno doznajemo iz slabo razgovorljivih izvora, divljih maruna jedva i da ima, većina je iz plantažnog uzgoja, a među svom silom maruna i njihovih prodavača koji su u Lovran stigli iz središnje Hrvatske, za pronaći onaj lovranski trebalo se istinski potruditi. Potraga je završila kad je reporterska ekipa (kasno, ali ipak) shvatila da se treba voditi onom – gdje ima dima, ima i vatre. Velik je interes vladao oko ugrijane ploče s marunima oko koje kruže, nose i rade trojica, niti jedan sa slobodnim rukama.


Ćiro je na štandu imao samo prave, domaće marune / Foto Ana KRIŽANEC


– Maruni su iz Lignja, nešto ih ima iz Dobreća, sve su naši, pravi domaći. Prepoznat ih možeš po tome što imaju tanku koru, a onaj karlovački je još crnji od našeg. Interesa ima, dobro ide prodaja, samo treba bit realan i pošten – kaže prodavač znan kao Ćiro za čijim su štandom, u novonastalom kontekstu, izvješene praktički bagatelne cijene.


Ivica Marčinko iz Petrinje nudio je kestenov med / Foto Ana KRIŽANEC


Raznovrsna ponuda


Iako je namjera postojala, financijske mogućnosti i inat zatrli su inicijalni nagon da se proba nešto iz raznovrsnog i maštovitog asortimana kojeg su činili pivo od maruna, kokteli na bazi maruna, milkshake od maruna, marunela i namazi od kestena, sladoled i kolači od maruna ili pak pečeni krumpir punjen kesten-pireom.


Da je kestenov med Ivice Marčinka, koji je u Lovran stigao iz Petrinje, oriđiđi, moglo se vidjeti po pravim pčelama što su oblijetale oko teglice sa sadržajem tamnosmeđe boje.


– Naš med brendiran je pod europskim certifikatom, to je banski kestenov med koji se samo tamo može proizvesti. Na teglici se može vidjeti gdje se nalaze naše pčele, točna lokacija na Banovini. Svake godine sam na Marunadi, med od kestena je dosta tražen, ljudima je bitno da kupe domaće – kaže ovaj pčelar.


Našlo se u Lovranu i palačinki, fritula, sireva, ulja, rukotvorina te bogata ponuda klasičnog street fooda i sajamske hrane, zabavila su se i djeca na trampolinu i na parku s napuhancima, no na kraju su oči ipak puno više radile nego je ruka posezala za džep. Kilo maruna, jedna porcija fritula, i odu dvije satnice. Ali ajde, bar je pogledat Maju Šuput bilo džabe.