
Foto YELO
Videopriče su već dostupne na hrvatskom znakovnom jeziku, a engleska verzija aplikacije uskoro stiže
povezane vijesti
Zagreb sve više postaje grad u kojem književnost izlazi iz knjiga i oživljava u svakodnevnom životu – na ulicama, u parkovima i ispred vrtića. Najbolji dokaz za to je mobilna aplikacija Bajka, basna, burg, koja je na prestižnoj nagradi ZGDW Award 2025 u sklopu Zagreb Design Weeka osvojila 1. mjesto u kategoriji »Dizajn digitalne komunikacije i interakcija«.
Ova inovativna aplikacija funkcionira poput literarnog Pokemona – svaka šetnja gradom otkriva novu priču. Djeca i roditelji mogu uživati u bajkama i basnama na više od 300 lokacija ispred dječjih vrtića te na dodatnih 90 zelenih i javnih površina diljem Zagreba, pri čemu se priče ispred vrtića mijenjaju svakodnevno, potičući djecu na kretanje, igru i susret s književnim tekstom u stvarnom prostoru. Književne priče interpretiraju hrvatski profesionalni glumci. Zvučni zapisi obogaćeni su originalnim glazbenim podlogama i pažljivo dizajniranim zvučnim efektima, čime se stvara bogato i emotivno slušno iskustvo.
HRVATSKI ZVUKOPIS
O aplikaciji smo razgovarali s njezinom kreatoricom Jelenom Remetin, ujedno i osnivačicom umjetničke organizacije YELO za interdisciplinarni umjetnički proces, unutar koje je sve i nastalo. Remetin smo uhvatili na povratku iz Madrida gdje je YELO predstavljao Hrvatsku na proslavi 25 godina europskog jezika sa svojim aplikacijskim prvijencem, već cijelom svijetu znanim Hrvatskim zvukopisom.

Foto YELO
Riječ je o aplikaciji koja sadrži zvučno oblikovane neobjavljene kratke priče hrvatskih autora, ali i ulomke iz pisanih dijela stare hrvatske književnosti. Dovoljno je instalirati aplikaciju, uključiti geolokaciju, staviti slušalice i prošetati ulicama gradova u kojima je aplikacija dostupna. Na 90 različitih lokacija otkrit ćete 90 različitih priča koje možete poslušati. Zvukopis je svoju prvu inačicu doživio u Zagrebu, a sada je, nekoliko godina kasnije dostupan i u Rijeci, Osijeku i Splitu, kao i na srednje dalmatinskim otocima. Aplikacija je svoj doseg proširila i izvan granica Lijepe Naše pa se tako sada hrvatski autori mogu čuti i u Parizu, Londonu, ali i u dalekom New Yorku! Sljedeća postaja bio je Madrid.
– U Madridu nam je bilo odlično! Dobra hrana, vrijeme i super ljudi. A o Zvukopisu je došla čuti čak i tamošnja hrvatska veleposlanica Nives Malenica. Madrid je mapiran pa se naše priče odsad moći slušati i tamo. Napravili smo novi vizualni identitet Hrvatskog zvukopisa, dodane su priče prilagođene osoba s poteškoćama u čitanju, kao što je recimo disleksija, pohvalila nam se Remetin, dodavši kako sad na red dolazi i Južna Amerika; Santiago, Buenos Aires i Punta Arenas gdje ubrzo idu promovirati aplikaciju.

Foto YELO
Na pitanje kako se iz Zvukopisa rodila ideja za Basnu, bajku, burg, odnosno za Zvukopis namijenjen djeci, Remetin nam daje jednostavan odgovor – djeca će takvu aplikaciju više koristiti. Zaključila je Remetin da djeca konstantno traže razonodu, što ova aplikacija i nudi, svaki dan druga priča i tako dok ih ne skupiš sve, kao Pokemone, kako je simpatično usporedila.
ŠETAJ I SKUPLJAJ
Slično kao i Zvukopis, ova aplikacija djeluje na principu »šetaj i skupljaj«. Sadržaji aplikacije su basne, bajke i urbane priče u audioformatu koje korisnici, odnosno djeca, prikupljaju šetajući zelenim površinama grada Zagreba. Neke od priča koje se nude su klasici pa se tako među njima mogu naći Ezop, braća Grimm, Ivana Brlić Mažuranić, La Fontaine i Da Vinci, kao i djela brojnih suvremenih hrvatskih autora: Silvije Šesto, Sanje Polak, Maje Šimleše, Željke Horvat Vukelja, Zorana Pongrašića, Olje Savičević Ivančević ili Sonje Zubović čija je priča »Roza i Blu upoznaju Zagreb« na aplikaciji podijeljena u nekoliko dijelova.

Foto YELO
Književne sadržaje interpretiraju hrvatski profesionalni glumci: Marko Jelić, Mario Kovač, Nataša Janjić, Marta Cerovečki, Frano Mašković, Jelena Miholjević, Tvrtko Jurić i Ena Kovač. Obradu zvuka i glazbu potpisuju Damir Šimunović, Valent Samardžija i Boris Bojić.
– Posjećujemo vrtiće i radimo radionice s klincima, slušaju priče, crtaju, napravili smo bojanke s likovima iz aplikacije. Bili smo i vrtiću Suvag i uskoro idemo u dom za napuštenu djecu u Nazorovoj. Lani smo radili i šetnje s djecom po gradu gdje postavimo QR kodove po parkiću pa im podijelimo mobitele ili uzmu od roditelja, onda oni »hvataju« priče, odnosno QR kodove po stablima, klupama i cijelom parku, u biti ih traže poput uskršnjih jaja. Djeci je to super, ali i roditeljima koji im ove pronađene priče ponovno mogu puštati doma u aplikaciji prije spavanja, dočarala nam je Remetin.

Foto YELO
Postojalo je tu nekoliko ideja iza kreiranja Bajke, basne, burg – povezivanje djece ponovno s klasičnim književnim pričama, ali i promoviranje zdravog života i odlaska u prirodu. Na zelenim površinama i parkovima može se pronaći 90 priča: od Maksimira, preko Botaničkog vrta pa sve do Jaruna.
– U Maksimiru smo stavili priču u nastavcima, i mora se krenuti od broja jedan da bi se mogla dalje slušati priča. Napravili smo putanju i da bi dobio kompletnu priču moraš pronaći sve dijelove, njih sedam ili deset, u parku, to je onako zgodno za provesti dan s djecom vani, govori nam Remetin.
ZNAKOVNI JEZIK
Više od pola priča u aplikaciji prevedeno je na hrvatski znakovni jezik. Time je ove godine proslavljena desetogodišnjica prihvaćanja hrvatskog znakovnog jezika kao službenog. Organizacija YELO pri stvaranju aplikacije surađivala je sa Savezom gluhih i nagluhih grada Zagreba te videointerpretacije na hrvatskom znakovnom jeziku izvode naratori iz zajednice korisnika znakovnog jezika. Sadržaji su snimljeni s naglaskom na jasnu mimiku i ritam znakovanja, kako bi bili razumljivi i djeci s različitim komunikacijskim potrebama. Na taj način aplikacija je inkluzivna te ne čini razliku između djece.

Foto YELO
Na naše pitanje je li očekivala da će Basna, bajka, burg osvojiti prvu nagradu Zagreb Design Weeka u kategoriji »Dizajn digitalne komunikacije i interakcija« Remetin nam iskreno odgovara da je u međuvremenu zaboravila da su ona i kolegica dizajnerica Vana Bašić aplikaciju uopće prijavile te da pobjedu zaista nije očekivala.
– To nam je potvrdilo vrijednost, ne samo u kulturnom i edukativnom smislu, već i u tehnološkoj inovaciji. Na takav način digitalni se alati mogu uspješno koristiti za razvoj pismenosti, kreativnosti i inkluzije. Te malene ideje, kao što je naša, također mogu imati velik utjecaj za dalje. Bilo mi je jako drago, nadam se da će institucije također prepoznati vrijednost ovog projekta i pomoći nam daljnjim financiranjem da možemo održavati aplikaciju i dodavati nove sadržaje, iskreno će Remetin.
SREĆA U NESREĆI
Priče unutar aplikacije ubrzo će se moći slušati i na engleskom jeziku, a u tijeku je i traženje španjolskih prevoditelja. Basna, bajka, burg na taj će način postati i turistički proizvod dostupan svim zagrebačkim posjetiteljima. Kako nam govori Remetin, na serveru aplikacije ostavljen je i prostor za dodavanje novih gradova koji bi se na mapi mogli pojaviti uskoro.
O tome koliko je teško financirati projekte poput Bajke, basne, burg, ali i Hrvatskog zvukopisa, najbolje govori činjenica da se sve uspjelo pokrenuti tek kad je na scenu stupila korona. Kako nam govori Remetin, bila je to sreća u nesreći.

Foto YELO
– Mi radimo sve besplatno, umjetnička smo organizacija, neprofitabilna. Živimo od potpora. Oba sam projekta napravila u dobra prije korone, tad nisam uspijevala dobiti ikakvu financijsku pomoć, to je ljudima bila apstrakcija. U doba virusa, kad je sve bilo zatvoreno, kulture nije bilo, a mi smo je ponudili – na ulicama grada. Tad je sve krenulo, tad su nas počeli prihvaćati i prepoznavati, govori Remetin, dodajući da su im uvijek velika potpora bile turističke zajednice gradova.
Inače, kako je pomogla korona tako je nekako pomogao i onaj nesretni potres koji je zadesio Zagreb. Naime, kako objašnjava Remetin, u početku je Zvukopis do korisnika dolazio preko modema koji su bili postavljeni na električnim stupovima diljem Zagreba. Dovoljno je bilo dođi im dvadeset metara blizu da Zvukopis profunkcionira, da se čuje priča vezan za pojedinu lokaciju. Zbog potresa je, međutim, nekolicina modema otpala sa stupova. Moralo se krenuti u novi sistem pomoću geolokacije i to se, kaže Remetin, pokazalo dobro jer je omogućilo da se projekt može seliti iz grada u grad kako se danas i seli.
No, vratimo se mi pred kraj aplikaciji Bajka, basna, burg. Daje nam Remetin i malu ekskluzivu, informaciju da je aplikacija ažurirana, obogaćena novim sadržajem i novim vizualnim identitetom, taman da dobije još malih korisnika. U vrijeme kada je dječja pažnja svedena na minimum zahvaljujući ekranima kojima su opkoljene, u vrijeme kad se sve manje djeci čita, ova se aplikacija čini kao spas. Štoviše krenu li je koristiti i roditelji i djeca imat će itekako o čemu pričati. I ostali gradovi uskoro se mogu veseliti svojoj inačici aplikacije, ali i španjolski turisti u Zagrebu za koje će priče biti posebno prevedene.

Foto YELO
RIJEČANI U ZVUKOPISU
Aplikacija Hrvatski zvukopis umjetničke organizacije YELO prošle je godine stigla i u Rijeku pa su se u Gradskoj knjižnici na promociji okupila razna imena riječke spisateljske scene čije su priče uvrštene u Zvukopis. Između ostalog riječki Zvukopis krase priče Dunje Matić, Zorana Žmirića, Nikole Petkovića, Zorana Krušvara, Mladena Blaževića, Davora Mandića, Vlade Simčića Vava, Milana Zagoraca, Željke Horvat Čeč i Patricije Horvat. Svoje su mjestu u arhivi aplikacije dobili i stariji autori poput Eugena Kumčića čije je ulomke na promociji čitala Jelena Miholjević.
BORBA S DIJALEKTIMA
Gostovanje u Madridu bila je i prigoda da se osim stanovnicima španjolske metropole zainteresiranim za hrvatsku književnost i za sam Zvukopis, popriča i s prevoditeljima koji su imali težak zadatak da prevođenja hrvatskih priča na španjolski jezik. Moderatorica panela bila je prevoditeljica Patricija Horvat, o iskustvu pisanja priče za Zvukopis govorio je pisac Marinko Koščec, dok su o svojim iskustvima govorili španjolski prevoditelji Tihomir Pištelek i Luisa Gerrado koji su se, između ostalog, morali »boriti« i s hrvatskim dijalektima poput onih iz priče »Dalmatinci iz dvojke«. Na sreću, ima i Španjolska svoje purgere i Dalmatince, pa se sve prevelo bez velikih problema.