Na Svjetski dan dostojanstvenog rada, koji se obilježava 7. listopada, Međunarodna konfederacija sindikata (ITUC) pozvala je na uspostavu demokracije koja osigurava dostojanstven rad te poduzimanje hitnih mjera za zaustavljanje korporativnog preuzimanja javne politike.

Na Svjetskom socijalnom samitu koji će se u studenom održati u Dohi, vlade se konačno moraju obvezati na rješavanje temeljnih uzroka rastuće nejednakosti, sukoba i društvene fragmentacije, poručuju iz Međunarodne konfederacije sindikata čiju poruku u Hrvatskoj prenosi Savez samostalnih sindikata.

Izvješće ITUC-a pod nazivom »Korporacije koje potkopavaju demokraciju 2025.« otkrilo je kako rastuća mreža antisindikalnih korporacija, krajnje desničarskih milijardera i proizvođača oružja potiče rat, podjele i represiju, istovremeno smanjujući plaće i uvjete rada, upozoravaju sindikati diljem svijeta i dodaju da takvi akteri aktivno prepravljaju pravila globalnog gospodarstva kako bi služili privatnom profitu na štetu ljudi i planeta.

Pravedni porezi

– Svjedočimo udaru milijardera protiv demokracije. Ljudi koji profitiraju od rata, represije i nejednakosti sada koriste svoje bogatstvo i utjecaj kako bi kontrolirali naša gospodarstva, naše vlade i našu budućnost, ističe glavni tajnik ITUC-a Luc Triangle i poručuje da vlade moraju vratiti demokraciju za narod jer je dostojanstven rad »temelj svake demokracije vrijedne tog imena«.

Međunarodna konfederacija sindikata stoga poziva na preusmjeravanje vojnih izdataka kako bi se financiralo obrazovanje, dostojanstven rad i klimatske akcije; na sveobuhvatnu globalnu poreznu reformu kako bi se osiguralo da najbogatiji pojedinci i korporacije plaćaju svoj pravedni dio; na punu provedbu radnih prava i plaća za život u svim zemljama.

Zahtijevaju i univerzalnu socijalnu zaštitu te uspostavu novog okvira Ujedinjenih naroda za razoružanje i pravednu tranziciju, koji integrira mir i održivost.

– Borba za dostojanstven rad neodvojiva je od borbe za pravu demokraciju. Ovog Svjetskog dana dostojanstvenog rada radnici kažu: dosta je – zahtijevamo demokraciju koja donosi rezultate, poručuju iz Međunardone konfederacije sindikata.

Od 2008. godine Međunarodna konfederacija sindikata obilježava 7. listopada kao Svjetski dan dostojanstvenog rada – simbol borbe za sigurnost radnog mjesta, redovne plaće, zdravstvene, socijalne i mirovinske zaštite, mogućnost organiziranja u sindikate radi zaštite svojih interesa te istinsko uključivanje u socijalni dijalog.

Osnovni cilj obilježavanja tog datuma je vraćanje dostojanstva radu i radniku, jer jedino dostojanstvenim radom temeljenim na četiri osnovne komponente – zapošljavanju, pravima, zaštiti i dijalogu – stvaraju se perspektive za društveni napredak i razvoj, kažu sindikati.

Dostojanstveni rad znači ostvarivanje ustavnog prava na rad otvaranjem novih radnih mjesta i zapošljavanjem bez diskriminacije, redovitu i primjerenu plaću koja omogućuje dostojanstven život radnika i njegove obitelji, socijalnu sigurnost i zaštitu u slučaju bolesti, privremene nezaposlenosti, umirovljenja.

Rad bez izrabljivanja te slobodu radnika da se organiziraju u sindikate, pojašnjavaju u Međunarodnoj konfederaciji sindikata.

Upola jeftiniji

Sindikati u Hrvatskoj upozoravaju da se u javnosti sve češće ponavlja rečenica o visokim troškovima rada u Hrvatskoj.

Takva tvrdnja nije samo pogrešna, nego i opasna jer se njome stvara lažna slika da radnici koče razvoj gospodarstva i konkurentnosti, kažu u Nezavisnim hrvatskim sindikatima i dodaju da podaci Eurostata kažu upravo suprotno: cijena sata rada u Hrvatskoj iznosi 16,5 eura, dok prosjek EU-a doseže 33,5 eura.

Njemačka je na 43,4 eura, Austrija na 44,5 eura, Irska na 42,5 eura, a Belgija čak 48,2 eura. To znači da je hrvatski radnik upola jeftiniji od prosječnog europskog radnika i višestruko jeftiniji od radnika u razvijenim državama.

U javnosti se također govori i o visokom postotku rasta plaća u Hrvatskoj, navode u NHS-u, no postoci bez konteksta znače vrlo malo.

Primjer iz drugog kvartala 2025. jasno to pokazuje: u Austriji je cijena rada rasla 3,8 posto na osnovicu od 44,5 eura, što znači +1,69 eura po satu, dok je u Hrvatskoj rast bio 9,2 posto, ali na osnovicu od 16,5 eura dakle, svega +1,51 eura po satu.

Iz Nezavisnih sindikata stoga poručuju da »postoci ne pune novčanike«, i pritom podsjećaju da radnici u Hrvatskoj plaćaju hranu, gorivo i režije po gotovo jednakim cijenama kao kolege u Austriji.

Prema statistici portala MojPosao, plaćom u Hrvatskoj zadovoljan je tek svaki peti radnik, pri čemu prosječna plaća trenutno iznosi 1.437 eura, no medijalna plaća je 200 eura manja. Sindikati su stoga napravili svoj izračun dostojanstvene plaće koja bi u 2026. godini trebala iznositi 2.025 eura neto.

– Ona se, za razliku od minimalne plaće koja nije temeljena ni na čemu, bazira na konkretnom izračunu životnih troškova dobivenom kroz rad na terenu, pojasnio je predsjednik Nezavisnog sindikata Mario Iveković.

Inače, Svjetski dan dostojanstvene plaće obilježen je 25. rujna, drugu godinu zaredom daleko od očiju javnosti, u 40-ak zemalja svijeta.

Nedopustivo da umjetna inteligencija kontrolira zaposlene

Svjetski dan dostojanstvenog rada obilježen je jučer raspravom o utjecaju umjetne inteligencije na dostojanstvo rada te usklađivanju tehnološkog napretka sa zaštitom temeljnih ljudskih prava, kolektivnim pregovaranjem i socijalnim dijalogom u Hrvatskoj, u organizaciji Nezvisnih hrvatskih sindikata i Hrvatskog sindikata telekomunikacija.

– Zbog korištenja umjetne inteligencije nestat će mnogi poslovi, ali umjetna inteligencija stvara nova zanimanja i prilike koje do jučer nisu postojale.

Danas se umjetna inteligencija većinom koristi kao pomoć pri radu, ali na današnji dan želimo iskazati zabrinutost da će se umjetna inteligencija upotrebljavati kao orvelovski nadzor nad radnicima, ugrožavajući time njihovu privatnost, slobodu i dostojanstvo, istaknuo je predsjednik NHS-a Dražen Jović.

Telekom i IT poslodavci prednjače u upotrebi umjetne inteligencije u raznim procesima praćenja rada radnika zbog čega sindikati traže zakonsko reguliranje korištenja umjetne inteligencije u radnim odnosima jer je to, kažu, preozbiljno pitanje da bi ovisilo samo o kolektivnom pregovaranju i volji poslodavaca.

Traže da se jasno zabrani korištenje umjetne inteligencije za praćenje rada radnika, procjenu učinka, ocjenjivanje i profiliranje radnika u svrhu zapošljavanja, napredovanja ili otkaza.

Nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije s pripadajućim akcijskim planom je trenutno u izradi, a Ministarstvo uprave radi i na provedbenom zakonu Uredbe o umjetnoj inteligenciji koja će biti izravno primijenjena početkom iduće godine. Zakonom će se regulirati imenovanje tijela za nadzor tržišta koje će nadzirati visokorizične sustave umjetne inteligencije.