SLAVNI OKRŠAJ

Obilježene 454 godine od velike pomorske bitke. Krčka galija bila je dio savezničke flote kod Lepanta

Relja Paškvan

Foto Centar za kulturu

Foto Centar za kulturu

Kao spomen na sudjelovanje galije »Cristo Ressussitato« u bitki koja je zaustavila daljnje širenje Osmanlija zapadnim Sredozemljem i ove godine je u Krku održan višednevni program s nizom manifestacija



 


KRK – Bitka kod Lepanta odigrala se 7. listopada 1571. godine između savezničke kršćanske flote Svete lige i osmanlijske mornarice. U toj velikoj pomorskoj bitki kršćanska flota odnijela je odlučujuću pobjedu i zaustavila daljnje širenje Osmanlija zapadnim Sredozemljem. Ova pobjeda imala je golem moralni i psihološki učinak na kršćanski svijet, iako osmanlijska pomorska prijetnja nije potpuno eliminirana.


S istočne obale Jadrana u tom slavnom okršaju sudjelovalo je sedam gradova, odnosno sedam galija, pored kojih i krčka »Cristo Ressussitato« pod zapovjedništvom soprakomita Ljudevita Čikute, cresko-osorska galija »Sveti Nikola« vođena soprakomitom Nikolom Dražićem i rapska galija »Sveti Ivan« kojom je zapovijedao Ivan de Dominis.




Armada Svetog saveza bila je sastavljena od 209 galija, šest galeaca i 28 transportnih brodova od kojih su većinu činili oni dubrovački. Na brodovima je bilo 80.000 ljudi, a među njima 30.000 vojnika te 50.000 mornara i veslača. Na lijevom krilu nalazila se i galija »Cristo Ressussitato«, 28. u prvom navalnom redu, a upravo uspjeh koji je ostvarilo to krilo bio je presudan za daljnji ishod bitke.


Bogat program


Tim povodom u gradu Krku je održan višednevni program s nizom manifestacija. Program je otvoren je koncertom »Fidelissima advocata, odjeci s Lepanta u glazbi Francesca Uspera« u izvedbi Ansambla Responsorium. Uslijedila je dokumentarna izložba »Palače grada Kotora i grada Perasta – nekada i sada« u postavci Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, autorica Radojke Abramović i Jelene Karadžić. Večer je ponudila koncert Tedija Spalata u pratnji gitarista Damira Rakića.


​Program je nastavljen izletom do Valbiske i kapelice sv. Nikole, zavjetne kapelice obitelji Čikuta. Tamo je Mladen Bastijanić, inače potomak labinskog izdanka spomenute obitelji i autor knjige »Obitelj Cicuta s Krka u pomorskim bitkama kroz stoljeća«, održao kraće izlaganje.


Predavanje »O imenima galija u Bitci kod Lepanta« je u Velikoj vijećnici grada Krka održao prof. dr. sc. Slaven Bertoša, autor monografije »Lepant 1571. i krčka galija: itinerari istraživanja«. Ovo predavanje istaknulo je zanimljiv i važan aspekt sudjelovanja galija u navedenoj bitci, a tiče se njihovih imena. Budući da se ime slovima počelo pisati tek u novije vrijeme, na novovjekovnim galijama ono nije bilo zabilježeno. Većina galija bila je obilježena prema nekoj figuri, grbu, liku ili likovnoj kompoziciji postavljenoj na krmi. Jedini natpisi na brodovima bila su određena gesla ili latinske izreke.


Velika pozornost


Na sam dan bitke kod Lepanta, u jučerašnjoj programskoj završnici, u Katedrali je služena misa za sve tada poginule, s time da će uz grob Ludovica Cicute u krčkoj stolnici biti postavljen informativni pano s višejezičnim deskripcijama koje govore o povijesti krčke galije i životu njezinoga zapovjednika.


– Riječ je o događanjima koja iz godine u godinu bilježe sve veću pozornost publike zainteresirane za povijesne teme, u ovom slučaju izuzetno zanimljivo maritimno nasljeđe grada i otoka Krka, a čija je valorizacija, uz pokretanje same manifestacije Štorija o galiji, potkrijepljena i trima publikacijama objavljenim u nakladi Centra za kulturu: »Krčka komuna u doba Lepantske bitke« dr. sc. Tee Perinčić, »Obitelj Cicuta s Krka u pomorskim bitkama kroz stoljeća« Mladena Bastijanića i »Lepant 1571. i krčka galija: itinerari istraživanja« dr. sc. Slavena Bertoše. Kroz programe kojima se popularizira znanost, ali i umjetnost, trudimo se inzistirati na otkrivanju identiteta grada Krka, kao relevantne destinacije bogate povijesti, što posve korealira s njegovim danas uvriježenim geslom. Program Štorije o galiji svake godine svjedoči o sintezi znanstvenih i umjetničkih sadržaja budući da u periodu posezone, primarno otočanima, ali i još uvijek prisutnim gostima, nudi predavanja, promocije knjiga, izložbe, koncerte i izlete – izjavio je Igor Gržetić iz Centra za kulturu grada Krka.