Naš svemir ponekad izgleda kao golem tvornički kompleks koji neumorno stvara nove misterije. Što dublje gledamo u svemir, to više saznajemo, ali svaka nova spoznaja rađa hrpu novih pitanja koja čekaju svoj odgovor. Donosimo sedam najzanimljivijih svemirskih zagonetki koje još uvijek zbunjuju znanstvenike.

Hubbleova tenzija

Poznato je da se svemir širi, no mjerenja brzine tog širenja međusobno nisu usklađena. Postoje dva glavna pristupa za mjerenje te brzine, poznate kao Hubbleova konstanta. Jedan koristi “standardne lenjire” u kojima se promatraju relikti prapovijesnog svemira poput kozmičke mikrovalne pozadine, drugi koristi “standardne svijeće” – objekte čija je unutarnja svjetlina poznata, poput Cepheidovih zvijezda. Prvi pristup daje brzinu od oko 67 km/s/Mpc, a drugi oko 73 km/s/Mpc. Ova neslaganja nazivaju se Hubbleova tenzija i moguće je da je odgovor blizu, no ona još uvijek ostaje neriješena.

Brzi radio signali (Fast Radio Bursts – FRB)

Prvi FRB otkriven je 2007. godine. Ti kratki, izrazito snažni radio signali traju samo milisekunde, ali energijom bi mogli zasjeniti čak 500 milijuna Sunca. Do sada su otkrivene tisuće ovih signala, većina se pojavljuje samo jednom, a rijetki se ponavljaju s predvidljivim obrascem. Još su brojna pitanja bez odgovora o nastanku i obrascima ovih signala.

Tamna tvar

Ono što vidimo kao svjetlost nije jedino što postoji u svemiru. Obična materija ne može objasniti svu gravitaciju koju opažamo, koju je oko pet puta jača nego što bi trebala biti. Tamna tvar daje dodatnu gravitaciju, no još je ne možemo direktno detektirati. Od njenog prvog teorijskog predviđanja 1933., znanstvenici nisu uspjeli točno odrediti što je tamna tvar, iako postoje neke teorijske hipoteze.

GRB 250702B – neobične gama-zrake

U srpnju 2025. detektirana je gama-zraka GRB 250702B koja je trajala cijeli dan, što je neuobičajeno jer su do sada poznati događaji trajali najviše nekoliko minuta i nisu se ponavljali. Gamma-zrake su najjače poznate eksplozije u svemiru koje nastaju kod kolapsa masivnih zvijezda u crne rupe ili spajanja neutronskih zvijezda. Znanstvenici proučavaju galaksiju iz koje je ovaj događaj potekao kako bi otkrili uzrok.

Hoagov objekt – neobična galaksija

Ova rijetka i čudna galaksija udaljena oko 600 milijuna svjetlosnih godina ima savršeno simetrični prsten mladih plavih zvijezda koji okružuje staru žutu zvjezdanu jezgru, s praznim prostorom između njih. Astronomi još uvijek ne znaju kako je dobila takav oblik, a teorije uključuju prolaz velikog objekta ili neku vrstu nestabilnosti u galaksiji.

Planet Devet

Neki astronomi vjeruju da duboko u Sunčevom sustavu, iza Plutona, postoji neotkriveni planet mase oko pet puta veće od Zemljine, sa orbitom koja traje oko 5 tisuća godina. Iako su goleme pretrage ove regije do sada ostale bez rezultata, neki i dalje smatraju da njegove gravitacijske sile mogu objašnjavati neobične orbite ledenih objekata u tom području.

Neizvjesnosti istraživanja

S obzirom na brz napredak tehnologije i instrumentarija, naše razumijevanje svemira će nastaviti rasti. No, isto tako, postaje jasno koliko još misterija čeka svoje rješenje, a nova otkrića mogla bi iz temelja promijeniti naše percepcije o svemiru.